Sindikat državnih službenika i namještenika ustvrdio je danas da broj zaposlenih u javnim i državnim službama nije prevelik
Iako se u javnosti stalno ponavlja kako glomazan državni aparat od 240.000 zaposlenih i plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun, istina je sasvim drugačija, ističe sindikat u priopćenju.
U javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih.
U javnim službama je 80.000 zaposlenih u obrazovanju, 10.000 u znanosti, 65.000 u zdravstvu, 10.000 u socijalnoj skrbi i 5.000 u kulturi.
U državnim službama ima 27.000 zaposlenih u MUP-u, 3.000 u Carinskoj upravi, 4.000 u Poreznoj upravi, 2.500 u zatvorskom sustavu, 900 u Državnom inspektoratu, 10.000 u pravosuđu i 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave.
Radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa koji pružaju građanima, naglašava sindikat.
Naravno, rezovi su mogući, kako u broju zaposlenih tako i u opsegu servisa javnih i državnih službi, ali bi njihove posljedice mogle biti dalekosežne.
Kako će se u škole uvesti jednosmjenska nastava, dva strana jezika i informatika bez dovoljnog broja učitelja, pita sindikat.
Asocijalno ponašanje i nasilje prerastaju u socijalni problem s kojim se sadašnji sustav socijalne skrbi teško može nositi bez dodatnog zapošljavanja.
Osim toga, treba udvostručiti broj zatvorskih čuvara. Samo u državnim službama ima više od 70 posto zaposlenih sa SSS-om a treba povećati udjel zaposlenika s VSS-om i zadržati postojeće kvalitetne kadrove.
Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova i zaštitarskih tvrtki, te ako podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu mogu se smanjiti, ali je upitno hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis.
Stoga sindikat poziva sve sudionike rasprave o javnoj upravi da je ne predstavljaju kao impersonalni i otuđeni birokratski aparat od kojega građani nemaju koristi, te da ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu hrvatskih građana.
