Na službenoj stranici Zare u Hrvatskoj za povrat robe navodi se: 'Na kućnoj adresi za povrate naplaćujemo iznos od 29,9 kuna koji ćemo odbiti od vraćenog iznosa'. Svaka trgovina ima svoje uvjete.

Usto Zara nije jedini brend koji je krenuo s tom politikom; high street brendovi Next i Uniqlo već neko vrijeme provode tu politiku, no kako je Zara jedan od najpopularnijih u modnom svijetu, ta je vijest dodatno odjeknula.

Internetska trgovina procvjetala je tijekom pandemije, a s njom je rasla i stopa povrata odjeće; kupci su artikle u većini slučajeva vraćali online, putem dostavne službe, a ne u trgovini, što je značilo veće troškove za trgovce. Modna industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša, a dostava i obrada vraćenih artikala povećavaju logističke troškove i emisije ugljika.

Naplata povrata trebala bi smanjiti broj narudžbi koje se vraćaju, a poticanje povrata u trgovinama vraća proizvode u prodaju, čime se može spriječiti još više otpada, piše BBC.

Prema izvješću McKinseyja i Global Fashion Agende za 2020., smanjenjem prekomjerne proizvodnje ili količine odjeće koja se snižava na kraju sezone, s 40 posto na 30 posto svake godine, moglo bi se uštedjeti 158 milijuna tona emisija ugljika. U međuvremenu, smanjenje stope povrata e-trgovine s 35 posto na 15 posto moglo bi uštedjeti 12 milijuna tona emisija stakleničkih plinova godišnje.

Održivost i zaštita okoliša navodni su razlozi zbog kojih se Zara odlučila na novu politiku prema kupcima.

Analitičari smatraju da će drugi trgovci vjerojatni slijediti Zarin potez naplate povrata, posebice uslijed rasta cijena energenata, a pritom očekuju povratak kupovini u fizičkim trgovinama.

'Sumnjam da će baš svi slijediti Zarin put, ali velik broj trgovaca hoće. Pozicioniranje odluke kao ekološke je pametno, ali u stvarnosti je to prvenstveno komercijalna odluka umotana u zeleni ukrasni papir', ustvrdio je Neil Saunders, izvršni direktor GlobalDate.

Može li Zara zadržati kupce?

Trgovci očekuju da će pozitivno reagirati i potrošači radi zaštite okoliša i održivosti, premda je riječ o rizičnom potezu, jer kupce upravo mogućnost besplatne dostave i povrata privlači određenoj online trgovini.

Zara bi stoga mogla izgubiti značajan broj kupaca, smatra Mohamed Amer, nezavisni savjetnik za startupe.

'Svaki trgovac na internetu koji naplaćuje povrat, bez obzira na razlog, provodi strategiju narušavanja potražnje pod krinkom ograničavanja troškova. Bolji pristup je ulaganje u bolje opise proizvoda, kvalitetnije slike i boje, recenzije kupaca i veću ponudu svih veličina odjeće', napisao je Amer.

Potvrđuje njegove navode i reakcija kupaca u Velikoj Britaniji koji nisu blagonaklono reagirali na Zarin potez. Na društvenim mrežama žalili su se na duge redove i sporu uslugu kada su pokušali vratiti artikle u Zarine trgovine kako bi prošli bez naplate. Neki kupci smatraju da bi Zara, ako već namjerava naplaćivati povrat, trebala poraditi na boljoj ponudi, posebno što se tiče veličina.

'Potrošači imaju sve te dodatne naknade i nisu zadovoljni. Sasvim je u redu naplatiti dostavu, ali dodatna naknada za uslugu, ma koliko bila nominalna, ključna je točka. Ako morate naplatiti dodatnu naknadu, uključite je u cijenu svega što kupujem i završite s time', napisala je Georganne Bender, direktorica Kizer & Bendera.

Nekolicina je pak pozdravila novu politiku tog brenda, a smatraju da će i drugi potrošači postati svjesni svojih štetnih navika i ugljičnog otiska. Primjerice, u Revolveu, američkom proizvođaču odjeće, vraćeno je 54 posto narudžbi, što je najveća stopa u najmanje dvije godine, prema analizi investicijske banke Cowen. U cjelogodišnjim rezultatima objavljenim ranije ovog mjeseca britanski modni online trgovac Boohoo zabilježio je stopu povrata od 33,7 posto na glavnom britanskom tržištu, što je gotovo deset postotnih bodova više u odnosu na godinu prije.