Neto dobit Ericssona Nikole Tesle (ENT) za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 67,2 milijuna kuna, što je 16,8 manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je ENT u srijedu u devetomjesečnom financijskom izvješću
ENT-ovi prihodi od prodaje u prvih devet mjeseci ove godine iznose 1,44 milijarde kuna, što je 15,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 46 posto, usluge za Ericsson 44 posto i ostala izvozna tržišta deset posto.
Bruto dobit iznosi 124,5 milijuna kuna, što je 1,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a dobit prije oporezivanja niža je 19,7 posto te iznosi 75,1 milijun kuna.
U izvješću se uz ostalo navodi kako kompanija ima solidnu bilancu s ukupnom imovinom na kraju rujna od 1,12 milijardi kuna, 17,7 posto većom u odnosu na kraj 2019. godine.
Predsjednica ENT-a Gordana Kovačević u komentaru uz financijsko izvješće ocjenjuje da je unatoč otežanim uvjetima poslovanja uslijed pandemije, ali i značajnim političkim nestabilnostima na nekim od izvoznih tržišta, tijekom prvih devet mjeseci 2020. godine ENT grupa ostvarila solidne poslovne rezultate.
Govoreći o 12,5 postotnom rastu prihoda od prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kaže da je to prvenstveno rezultat preuzimanja pune odgovornosti za isporuku usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture Hrvatskog telekoma (HT) te aktivnosti usmjerenih na uvođenje 5G standarda u HT mrežu.
ENT puno očekuje od početka komercijalnog uvođenja 5G-a u Hrvatskoj, tijekom prve polovice 2021. godine, nakon što HAKOM objavi uvjete i dodijeli radio-frekvencijski spektar.
"S obzirom na naše dosadašnje aktivnosti u pripremi mreža naših ključnih kupaca u Hrvatskoj (HT i A1) s velikim interesom očekujemo završetak tog procesa jer će tada početi proces implementacije 5G u kojem će naša kompanija imati važnu ulogu", kaže Gordana Kovačević.
U segmentu ICT rješenja za industriju i društvo na domaćem tržištu istoče novi trogodišnji ugovor o podršci, održavanju i nadogradnji programske osnovice središnjeg dijela integralnog Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske.
Na niže prihode od prodaje na izvoznim tržištima po njezinim je riječima uz covid dodatno otežala politička i društvena situacija na pojedinim tržištima poput bjeloruskog, kazahstanskog i armenskog.
