Analiza, koju je pripremio Institut za obrambene i strateške studije, tvrdi da bi Peking mogao koristiti pristup njemačkim vjetroelektranama za odgađanje projekata, prikupljanje osjetljivih podataka ili čak daljinsko isključivanje turbina. Sve to moglo bi destabilizirati politički sustav, gospodarstvo i društvenu koheziju u zemlji.

Rastuća zabrinutost zbog kritične infrastrukture

Ova analiza dolazi u trenutku u kojem se Europa suočava s novim sigurnosnim izazovima. Od 2022. godine najmanje šest incidenata sabotaže podvodnih kabela zabilježeno je u Baltičkom moru, što je povećalo zabrinutost oko zaštite energetske infrastrukture.

Istodobno je Europska unija počela poduzimati pravne mjere protiv kineskih proizvođača vjetroturbina, sumnjajući da primaju državne subvencije kako bi izbacili europske firme iz konkurencije na natječajima. Prošle godine Europska komisija otvorila je istragu o takvim kineskim projektima u Bugarskoj, Francuskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Španjolskoj, piše Tagesschau.

Stručnjaci upozoravaju da bi se rizici mogli povećati ako se pogoršaju odnosi između Zapada i Kine. Andrea Scassola, potpredsjednik istraživanja vjetroenergije u konzultantskoj tvrtki Rystad, upozorava da svijet nikada nije bio ovako povezan, što znači da su ranjivosti i rizici veći nego ikad prije.

'Prevelika ovisnost o Kini povećava rizik od kibernetičkih napada te bi oni mogli dovesti do potpunog zaustavljanja proizvodnje električne energije', dodao je Scassola. Slična upozorenja već su javno iznesena ili pravno regulirana u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Litvi.

Njemačka već koristi kineske turbine

Unatoč ozbiljnim upozorenjima, Njemačka je već uključila kineske proizvođače vjetroturbina u svoje projekte. Luxcara, njemačka razvojna tvrtka, objavila je da je odabrala kinesku kompaniju Ming Yang Smart Energy za opskrbu 16 turbina za projekt Waterkant, offshore vjetroelektranu na sjeverozapadu Njemačke.

Izvješće upozorava da bi 'prva upotreba kineskih vjetroturbina morala biti spriječena' iz sigurnosnih razloga. Korištenje kineske tehnologije u kritičnoj energetskoj infrastrukturi moglo bi stvoriti dugoročnu ovisnost i omogućiti Pekingu pristup ključnim sustavima blizu vojnih obučnih područja.

Ovo nije prvi put da je kineska tvrtka Ming Yang pod povećalom u Europi. Italija je 2022. godine koristila njihove turbine u offshore vjetroelektrani, a britanski ministar za investicije u prosincu prošle godine razgovarao je s tom tvrtkom o potencijalnim ulaganjima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Potencijalni scenariji – hoće li Kina koristiti energetiku kao političko oružje?

Jedan od najvećih strahova u Njemačkoj je mogućnost da Kina namjerno odgađa ili onemogućava projekte kao oblik političkog pritiska.

Izvješće tvrdi da bi Peking mogao usporiti rad novih vjetroelektrana za četiri do pet godina, između faze planiranja i puštanja u rad. Osim toga, navodi se mogućnost koordinacije poteza s Rusijom, što bi destabiliziralo europsku sigurnost.

Dodatni rizik leži u pristupu kineskih proizvođača računalnim sustavima turbina. Kineske tvrtke imale bi mogućnost daljinskog upravljanja i prikupljanja podataka iz stotina radara ugrađenih u vjetroelektrane. To je osobito zabrinjavajuće jer vjetroenergija čini trećinu njemačke električne energije i petinu ukupne proizvodnje u Uniji.

U izvješću se zaključuje da bi Kina mogla steći 'značajan ucjenjivački potencijal' nad Njemačkom, što bi ugrozilo njezinu energetsku neovisnost.

Što Berlin može učiniti?

Njemačka vlada sada razmatra pravne opcije kako bi spriječila daljnji prodor kineskih kompanija u sektor obnovljivih izvora energije. Među mogućim alatima su:

• zakon o javnoj nabavi, koji bi mogao onemogućiti sudjelovanje kineskih tvrtki u strateškim natječajima
• zakon o energiji vjetra na moru, koji bi mogao nametnuti dodatne sigurnosne uvjete za projekte
• EU-ove regulative o kibernetičkoj sigurnosti, uključujući NIS2 iz 2023. godine, koja predviđa strožu kontrolu nad infrastrukturom.

Njemačka industrija vjetroelektrana također je izrazila zabrinutost. Karina Würtz, izvršna direktorica Njemačke zaklade za energiju vjetra na moru, rekla je da se lokalni proizvođači protive korištenju kineskih turbina jer vide 'ogroman sigurnosni rizik' u tome.

No priznala je i da bi povlačenje kineskih tvrtki moglo ugroziti financijsku isplativost nekih projekata.

'Njemačka sada mora temeljito istražiti rizike i osigurati strožu regulativu', rekla je Würtz. Pozvala je vladu da požuri s provedbom EU-ova Zakona o kibernetičkoj sigurnosti čim se formira nova vlada nakon izbora 23. veljače.