SDP-ovi zastupnici i u pojedinačnoj su saborskoj raspravi nastavili prozivati Hanfu da je, zbog nepostupanja pod političkim pritiskom, odgovorna za afere poput one u Podravki, a te je kritike odbacio predsjednik Uprave te agencije Ante Samodol, ustvrdivši da nikada nije odlučivao pod političkim pritiskom
"Dok je u Hrvatskoj bio premijer Ivo Sanader, a vrlo moćan potpredsjednik Vlade iz Koprivnice, gospodin Polančec, Podravku se očito nije smjelo nadzirati jer da se smjelo, ova afera Spice i šteta za Podravku od 400 milijuna kuna bila bi vjerojatno spriječena nadzorom Hanfe", poručio je Gordan Maras (SDP).
I njegovi stranački kolege Zvonimir Mršić i Davor Bernardić isticali su da je Hanfa morala provesti nadzor nad transakcijama vezanim uz dionice Podravke, te da je njezino nepostupanje čini odgovornom za tu aferu.
Isto misli i Slavko Linić (SDP), koji ocjenjuje da Hanfa djeluje pristrano i pod političkim pritiskom, te svojim aktima, kaže, nanosi štetu malim dioničarima, posebno u slučaju opatijske Liburnije.
"Hanfa nije sud, Hanfa ne može narediti nikome da nekoga osudi", poručio je SDP-ovcima Samodol, napominjući da je agencija provodeći nadzor na tržištu kapitala podnijela ukupno 368 prekršajnih i 34 kaznene prijave. "Jeste li pročitali da je netko osuđen", upitao je SDP-ove zastupnike.
Samodol je naglasio da je Hanfa jedina institucija koja je na zahtjev Državnog odvjetništva krajem 2007., dala analizu stjecanja 10,64 posto Podravkinih dionica, te da je tu njezina nadležnost i prestala, jer Podravka nije subjekt Hanfina nadzora. "Nikada nisam donosio odluke pod političkim pritiskom", poručio je.
U sabornici je otvorena rasprava o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2009., koju će zastupnici nastaviti nakon popodnevne stanke.
U izvješću među inim stoji da je lani nastavljen porast broja umirovljenika, ali uz pad broja osiguranika - bilo je evidentirano 1,17 milijuna umirovljenika i 1,53 milijuna osiguranika, tako da je omjer između te dvije skupine iznosio 1:1,30, što je do sada najniži omjer broja umirovljenika i osiguranika u Hrvatskoj.
Prosječna mirovina u prosincu 2009. iznosila je 2.169 kuna, što je za oko 2 posto više nego u 2008., a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je 40,46 posto.
Ukupni prihodi Zavoda u 2009. iznosili su 35 milijardi kuna, a najveći dio (56,5 posto) odnosio se na prihode od doprinosa (gotovo 20 milijardi kuna), dok su se ukupni rashodi također kretali oko 35 milijardi kuna, pri čemu najviše (34,4 milijarde) za mirovine i mirovinska primanja.
