Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u prosincu iznosila je 2.006 eura/m2, što znači da je zabilježila pad od 0,7% u odnosu na studeni, odnosno 1,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Stanovi u centru i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2.578 eura/m2, što je čak 28% više od prosjeka. Prosječna tražena cijena stana u prosincu u sjevernoj (podsljemenskoj) zoni u Zagrebu je 15% viša od prosjeka, te 20% viša od cijene u naseljima na jugoistoku (Borovje, Savica...), odnosno čak 39% viša od prosječne tražene cijene stana u Dubravi.

Cijene nekretnina na Jadranu nisu zabilježile značajniju promjenu u odnosu na prethodni mjesec, dok na godišnjoj razini bilježe rast od 4,6%. Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.042 eura, što znači da nije zabilježila značajniju promjenu u odnosu na prethodni mjesec.

Cijena kvadrata kuće na moru iznosi 1.588 eura, što znači da je ostala na istoj razini kao i prethodni mjesec. Prosječna tražena cijena stana na moru zabilježila je pad od 0,8% u odnosu na prošli mjesec te sada iznosi 2.276 eura/m2. Također se mogu uočiti i velike razlike u traženim cijenama između stanova na sjevernom Jadranu te stanova na srednjem i južnom Jadranu. Tako je na primjer prosječna tražena cijena stana u Puli u prosincu bila 1.603 eura/m2, dok je s druge strane u Splitu bila 2.564 eura/m2.

U odnosu na prosinac 2007., odnosno na godišnjoj razini, na razini Hrvatske tražene cijene nekretnina narasle su za 2,2%.

Domenico Devescovi, Voditelj CentarNekretnina.net, ove je rezultate komentirao riječima: 'Godina iza nas je za investitore i agencije zasigurno bila najteža u proteklih nekoliko godina od kada su banke svojim potezima omogućile jeftino kreditiranje stanovništva i na taj način potaknule izniman uzlet građevinskog sektora. U 2009. godini kupci nekretnina očekuju značajan pad cijena nekretnina poučeni iskustvom sa tržišta kapitala koje je u 2008. godini doživjelo značajnu korekciju. U kratkom roku, takav razvoj događaja nije moguć na tržištu nekretnina i svi koji očekuju pad cijena nekretnina od 30 i više posto u 2009. ostati će razočarani.

Manji investitori koji su ušli u stanogradnju da bi nakon prodaje zadnjeg stana iz nje brzo izišli vjerojatno će morati značajno sniziti cijene, ali 'veliki igrači' to neće moći. Očekujemo da će u 2009. godini tražene cijene rabljenih stanova zabilježiti laganu korekciju. Razlozi za nemogućnost snižavanja cijena nekretnina (naglasak je na stanovima u novogradnji kod velikih investitora) su visoki ulazni troškovi koje su investitori već ukalkulirali u cijene nekretnina koje će plasirati u ovoj godini. Investitori neće moći podnijeti sniženje cijene veće od 10 posto za nekretnine koje će plasirati na tržište u 2009. godini.

Uz postojeće cijene nekretnina koje nisu u mogućnosti podnijeti značajne korekcije i banke koje nemaju namjeru sniziti kamatne stope na stambene kredite ne očekujemo posebne pomake u volumenu prodaje novih stanova u 2009. godini. Smatramo da postoji niz mjera kojima bi se u 2010. godini cijena kvadratnog metra stana mogla značajno sniziti.

Za početak, država bi trebala uvesti oporezivanje neiskorištenog građevinskog zemljišta što bi zasigurno snizilo cijenu zemljišta za buduće projekte i omogućilo investitorima da plasiraju stanove na tržište po nižim cijenama. Banke bi trebale sniziti kamatne stope (ali ne i kriterije kod odabira klijenata kojima će kredite plasirati) i omogućiti kupcima nekretnina dostupnije uvjete kreditiranja jer je stambeno kreditiranje kod nas još uvijek jedan od najsigurnijih plasmana za banke.

Na kraju, država bi trebala donijeti odluku o snižavanju stope PDV-a na novoizgrađene stanove za kupce koji kupuju prvu nekretninu ili o subvencijama za stambene kredite i na taj način omogućiti mladim obiteljima jednostavnije rješavanje stambenog pitanja.

U 2009. godini treba nam uzlet građevinskog sektora i stanogradnje čiji će pozitivni učinci biti vidljivi u 2010. godini. Što se tiče liberalizacije tržišta nekretnina za državljane zemalja EU, smatramo da u kratkom roku neće doći do povećanja potražnje iz dva razloga.

Prvi je financijska kriza koja je prisutna u zemljama EU uslijed koje će potencijalni kupci odgoditi odluku o kupnji dok se kriza ne smiri. Drugi razlog je što su cijene nekretnina na Jadranu izražene u eurima i u odnosu na nama konkurentske mediteranske zemlje cijene nekretnina su prilično visoke, pa je u uvjetima relativno slabog dolara i iznimno slabe funte isplativije kupovati „turističke nekretnine“ u zemljama u kojima se nekretnine cijene u tim valutama.'