Time je njihov rast blago oslabio u odnosu na prva tri ovogodišnja tromjesečja, kada su poskočile 5,6 posto, najsnažnije od kraja 2007. godine.

U eurozoni nekretnine su poskupjele 5,0 posto. Njihov rast također je blago oslabio u usporedbi s prva tri ovogodišnja tromjesečja kada su prema revidiranim podacima poskočile 5,1 posto, najsnažnije od početka 2007. godine.

Među zemljama EU-a najviše su porasle cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 13,3 posto. Slijede Poljska s 10,9 posto, Slovačka s 9,7 posto i Hrvatska s 8,3 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su 9,1 posto.

U drugom prošlogodišnjem tromjesečju poskočile su 10,4 posto, najviše od ulaska u EU.

Pad cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini bilježile su u drugom tromjesečju Mađarska, za 7,4 posto prema provizornoj procjeni Eurostata, Estonija, za 5,8 posto, Latvija, za 2,3 posto, Bugarska, za 1,1 posto, te Irska, za 0,1 posto.

U odnosu na prethodna tri mjeseca cijene stambenih nekretnina u EU porasle su drugom tromjesečju 1,5 posto, najsnažnije od drugog prošlogodišnjeg tromjesečja, pokazuju Eurostatovi izračuni. U prva tri ovogodišnja mjeseca porasle su prema revidiranim podacima 1,3 posto.

U eurozoni rast cijena stambenih nekretnina snažno je ubrzao, na 1,7 posto, što je također najviša stopa njihova rasta od drugog tromjesečja 2019.

U prvom su ovogodišnjem tromjesečju porasle 1,0 posto, čime je Eurostat također blago revidirao prvu procjenu. Među zemljama EU-a najviše su u razdoblju od travnja do lipnja porasle cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 4,4 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Slijede Italija s povećanjem cijena za 3,1 posto, te Austrija s 2,5 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u drugom tromjesečju porasle 1,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su uvećane 2,7 posto.

Pad cijena nekretnina na tromjesečnoj razini bilježili su samo Mađarska, za 5,6 posto prema provizornoj Eurostatovoj procjeni, i Cipar, za 5,6 posto.