Sinn je kroz primjere zemalja EU-a - Španjolske, Grčke, Italije, Irske, Francuske i Njemačke - prikazao segmente gospodarstva koji su najviše reagirali na krizu: tržište rada, izvoz, proizvodnju, tržište nekretnina, cijenu radne snage. Iz grafičkih prikaza vidljivo je da je Njemačka najmanje reagirala na krizu, iako je je prije 10 godina imala velike probleme.

Poseban naglasak Sinn je ipak stavio na Grčku.

'Nije mi jasan grčki ministar financija Varoufakis kada kaže da i dalje želi sredstva od EU-a. Pa nitko drugi ih Grčkoj ni ne može dati!' rekao je Sinn.

Sinn se smatra ordoliberalom, pripadnikom struje koja zagovara snažnu državu koja određuje striktna pravila za privatnu tržišnu utakmicu. Sinn predlaže tri osnovne mjere za spas EU-a i eura:

1. Oprost djela javnog duga
2. Rekontsrukciju eura - privremeni izlazak s opcijom povratka
3. Stroža ograničenja proračuna

'Ne kažem da treba napustiti euro. Euro bi se mogao oporaviti, ali treba raditi na tome', naglasio je Sinn.

Inače, IFO institut je vodeći think-tank u Njemačkoj, koji je osmislio gotovo sve gospodarske mjere na kojima se temeljilo njemačko gospodarstvo posljednjih desetljeća.

U jučerašnjem intervjuu za RTL na pitanje koje će biti preporuke instituta IFO kako bi se hrvatsko gospodarstvo poboljšalo, Sinn je rekao da o tome još uvijek ne može govoriti.

'Radimo na projektu, došli smo do sredine. Bilo bi prerano govoriti o preporukama. Bit će to sigurno preporuke za strukturna poboljšanja hrvatskog gospodarstva, jačanje konkurentnosti industrije, privlačenje inozemnih ulaganja - jer izravna ulaganja su hitno potrebna - te povećanje fleksibilnosti tržišta rada', rekao je Sinn.