Situacija na njemačkom tržištu rada nikad nije bila tako povoljna. Broj nezaposlenih se ni u zimskim mjesecima ne penje iznad granice od tri milijuna. No ipak je val najava o masovnim otpuštanjima uznemirio je javnost
Dok europski susjedi muku muče s nezaposlenošću, koja djelomice prelazi rekordne vrijednosti, Njemačka bilježi rekordnu zaposlenost i brine se više o tomu kako pronaći dovoljno, posebice stručne, radne snage kako bi popunila novootvorena radna mjesta. I ovogodišnja zima, razdoblje godine kada se broj nezaposlenih tradicionalno naglo povećava, do sada je prošla vrlo povoljno. Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje (BA) ovih je dana priopćila kako je ovogodišnja stopa nezaposlenosti u siječnju najniža posljednjih 21 godinu. No unatoč povoljnim gospodarskim kretanjima neke velike tvrtke su najavile drastična otpuštanja. Mnogi se stoga pitaju je li njemačkom radnom čudu došao kraj.
JAVNOST ŠOKIRANA PRODAJOM INOXUMA FINCIMA
Informatički div IBM je tako najavio da će u Njemačkoj ove godine zatvoriti nekoliko tisuća radnih mjesta. Sam IBM govori o 'visokoj četveroznamenkastoj vrijednosti'. IBM u Njemačkoj zapošljava oko 20.000 radnika. Metalurški gigant Thyssen-Krupp iznenadio je ovog tjedna njemačku javnost najavom o prodaji jednog od svojih, ne samo ekonomskih, nego i simboličko važnih segmenata. Naime, metalurški gigant će finskoj konkurenciji, koncernu Outokumpu, prodati Inoxum, dio koncerna za proizvodnju nehrđajućeg čelika. Osim šoka zbog najave da će novi vlasnik srezati oko 850 radnih mjesta, njemačka javnost je vijest o prodaji Inoxuma strancima, doživjela kao prodaju jednog dijela njemačke industrijske povijesti. Naime, upravo je ovdje prije 100 godina i patentiran čelik koji ne hrđa i koji je nakon toga osvojio domaćinstva u cijelom svijetu i postao jednim od simbola njemačke inovativnosti na području tehnologije.
No više od simbolike, javnost ipak brine gubitak velikog broja radnih mjesta iz tzv. višeg sektora, dakle radnih mjesta koja zahtijevaju visoku kvalifikaciju, pa su prema tome i bolje plaćena. Isti je slučaj i s Nokia Siemens Networks iz Münchena koji je ovog tjedna najavio otpuštanje preko 2.900 uposlenika
Lista tvrtki koje su najavile ili otpuštanja ili zamrzavanje procesa otvaranja novih radnih mjesta je poduža. Na njoj se nalaze i za njemačko gospodarstvo tako važna imena poput Lufthanse
Da stvar bude apsurdnija i Savezna agencija za zapošljavanje se, kao posljedica sve manjeg broja nezaposlenih, nalazi pred najvećim valom otpuštanja u svojoj povijesti. Do 2015. radno mjesto bi trebalo izgubiti preko 17.000 djelatnika.
Za neke ekonomiste val masovnih otpuštanja u situaciji u kojoj je gospodarstvo na vrhuncu nije ništa neuobičajeno. 'Nije važno što rade pojedina poduzeća, nego što ispada na kraju kada se podvuče bilanca', kaže Holger Schäfer s Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) u Kölnu. Dakle masovna otpuštanja u tvrtkama koje uživaju visok stupanj prepoznatljivosti u javnosti je jedno, ali mnogo je važnije što se događa u moru relativno anonimnih manjih i srednjih poduzeća koja su zapravo motor njemačkog gospodarstva. A tu stvari i dalje stoje dobro. Nezaposlenost, kako smatra Schäfer, više neće kopnjeti takvom brzinom kao do sada, ali se pozitivan trend nastavlja.
JEDNO ZAPOSLENJE NIJE DOVOLJNO
No za pojedine analitičare njemačkog tržišta rada 'njemačko čudo' ima i svoje naličje. Tako je broj radnih mjesta u donjem platnom segmentu rastao tri puta brže nego broj radnih mjesta s boljim primanjima. Godine 2010. je svaki peti posloprimac primao satnicu koja se nalazi ispod granice na kojoj počinje sektor niskih primanja. Na zapadu Njemačke ta granica iznosi 9,76 eura (bruto) a na istoku zemlje 7,03 eura.
Posljedica sve nižih primanja je i ta da sve više uposlenih pored glavnog traži još i dodatno zaposlenje. Broj uposlenika s dva zaposlenja je tako prošle godine porastao za 5,4 posto te sad iznosi 2,6 milijuna.
