Više od desetljeća božica Fortuna bila je blagonaklona prema njemačkom građevinskom sektoru – potražnja za nekretninama bila je ogromna, a cijene su konstantno rasle. Bilo je to zlatno doba za građevinske tvrtke, investitore i posrednike. No povećanje cijena građevinskog materijala zbog galopirajuće inflacije uslijed covid-krize i rata u Ukrajini usporilo je građevinske aktivnosti, a sektor opterećuju i nedostatak radne snage, uspavana digitalizacija te sve stroži i zahtjevniji standardi gradnje.

Kap vode koja je prelila čašu bilo je podizanje kamatnih stopa središnje banke od sredine 2021. Krediti za investicije s kamatnom stopom od jedan do dva posto odjednom su nuđeni s kamatom od četiri do pet posto. Rezultat toga su pad potražnje, otkazivanje investicija i zaustavljanje izgradnje novih nekretnina diljem Njemačke.

Deblji kraj izvukla je građevinska industrija, prije svega usmjerena na izgradnju stambenih nekretnina, pa je u prvih šest mjeseci ove godine izdano čak 17,3 posto manje građevinskih dozvola za ovu vrstu nekretnina. Dozvola za izgradnju obiteljskih kuća pritom je izdano za trećinu manje.

Preskup najam

Mnoge građevinske tvrtke već su u blokadi, a sve iz istog razloga – povećani troškovi izgradnje u kombinaciji s povećanim kamatama – bez puno prostora za prelijevanje troškova na kupce.

Stručnjakinja za građevinu Lamia Messari-Becker sa Sveučilišta u Siegenu rekla je za Tagesschau da je u ovom trenutku glavni problem to što se mnogi stanovi u privatnom sektoru mogu izgraditi samo po vrlo visokim cijenama i s premalo vlastitog kapitala. Prema nekim procjenama, najam novog stana trebao bi iznositi 18 eura po kvadratnom metru, što si većina ljudi ne može priuštiti.

I investitori sve više zaziru od ulaganja, a Udruženje njemačkih banaka Pfandbrief ne očekuje oporavak u skorije vrijeme, nego smatra da će kriza trajati duže i bit će gora nego što se očekivalo početkom godine.

U javnom prostoru sve su glasnije kritike upućene vladajućima. Cilj vladajuće semafor-koalicije pod Olafom Scholzom bio je na godišnjoj razini graditi 400.000 novih stanova, a prošle godine izgrađeno je njih samo 295.000. Za ovu godinu spomenuto udruženje građevinara pak predviđa izgradnju samo 250.000 stambenih jedinica.

Nedostaje 700.000 stanova. Rješenje?

Prema istraživačkom Institutu Eduard Pestel, stanova u posljednjih 20 godina nikad nije nedostajalo više – fali ih 700.000. U međuvremenu stanarine nastavljaju rasti. Njemačka udruga stanara predviđa da će prosječna cijena najma po kvadratu uskoro dosegnuti deset eura. Trenutačno za najam plaćaju u prosjeku 8,7 eura po kvadratu.

Neki rješenje vide u poreznim olakšicama. 'Porez na nekretnine mora pasti, a možda i PDV na građevinske aktivnosti i proizvode', smatra stručnjakinja Messari-Becker, ujedno savjetnica vlade za sektor stanogradnje, dodavši da se vlada mora uhvatiti u koštac s reformama jer je previše propisa, od kojih su neki i proturječni, pritom se referirajući posebice na državne građevinske propise.

Kad su u pitanju obnova i modernizacija, pragmatičnost i jednostavnost vrlo su važni. 'Moramo početi graditi jednostavnije, tako da se zadovolje svi standardi, pa i oni ekološki, ali uz manje truda', smatra ona. Ali čak i kad bi se cijeli proces pojednostavnio, trebalo bi proći neko vrijeme prije nego što bi se opet više gradilo.

S druge strane, kad je riječ o troškovima proizvodnje, Marko Wagner, viši ekonomist u Commerzbanku, vidi barem neke potencijalne razloge za optimizam. Sporiji rast troškova proizvodnje vjerojatno bi mogao otvoriti prostor za niže prodajne cijene, što bi onda donekle stabiliziralo potražnju, a time u nekom trenutku i građevinski sektor.

Cijene stakla, čelika i drva su do srpnja ove godine ponovno pale, što ulijeva neku nadu. No energetski 'intenzivni' proizvodi, poput cementa i bitumena, dodatno su poskupjeli. Stoga bolja vremena za građevinsku industriju, ali i one koji traže stan, trenutačno nisu na vidiku.