Ako se ostvari najava njemačke kancelarke Angele Merkel o donošenju novog zakona o useljavanju stručnih radnika, prije svega u zdravstvu i IT sektoru, to bi moglo pogubno djelovati na ionako već devastirano hrvatsko tržište rada. Od našeg ulaska u EU tisuće domaćih stručnjaka odselile su se u inozemstvo, mnogi od njih baš u Njemačku. Novi jači val odlazaka liječnika mogao bi, primjerice, lako baciti na koljena hrvatski zdravstveni sustav
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku u Wiesbadenu, u Njemačku se od 2013. do danas doselilo čak 180.000 hrvatskih državljana. Naravno to ne znači da su svi oni došli iz Hrvatske. Sigurno je velik broj njih s hrvatskim putovnicama iz BiH i nekih drugih zemalja, ali može se pretpostaviti kako je većina stigla baš iz Lijepe Naše.
Konzultant i ekonomski analitičar Damir Novotny najavu Angele Merkel vidi kao veliku opasnost za Hrvatsku i njezin daljnji gospodarski rast.
'Njemačka ekonomija je najjača u povijesti i većina ekonomista prognozira da će se taj trend nastaviti u idućih deset godina. Imaju veliku potražnju za svim profesijama, od visokoobrazovanih do srednje obrazovanih, koje mogu specijalizirati. Traže inženjere, IT-ovce, medicinsko osoblje, socijalne radnike… To je velika opasnost za nas', istaknuo je Novotny.
vezane vijesti
U vrijeme krize Nijemci su poduzeli niz reformi, a jedna od najvažnijih bila je reforma tržišta rada. Sve je to dovelo do ekonomskog buma.
'Nijemci su prilagodili radno zakonodavstvo modernim uvjetima poslovanja. Kod njih možete raditi pola radnog vremena, u nekim radno intenzivnim profesijama, poput IT-a, tri mjeseca se radi, a tri mjeseca odmara. Govorimo o oblicima radnog odnosa koje naše zakonodavstvo uopće ne poznaje. Pod hitno moramo krenuti u reformu tržišta rada te se otvoriti za radnike strance. Ako to ne napravimo, za nekoliko godina ostat ćemo bez radne snage i stagnirat ćemo', upozorio je Novotny.
Zdravstveni sustav prvi bi se mogao naći na udaru ako dođe do pojačanog odljeva medicinskih djelatnika. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, napustilo nas je dosad više od 500 liječnika, a na tisuće njih čeka na priliku za odlazak. Najveći broj njih trbuhom za kruhom odlazi u Veliku Britaniju i Njemačku.
Ne odlaze samo zbog veće plaće, mnogi od njih imali su solidna primanja i u Hrvatskoj, nego ih smetaju loši uvjeti rada, neuređenost zdravstvenog sustava te nemogućnost stručnog usavršavanja i napredovanja.
Među onima koji su već otišli ponajviše je anesteziologa, zatim radiologa, općih kirurga, urologa i ginekologa. Već sada hrvatski prosjek su 343 liječnika na 100 tisuća stanovnika, dok je prosjek Europske unije 350.
'Njemačka kancelarka Merkel vodi pametnu politiku. Ne samo za liječnike, već za sve visokoobrazovane hrvatske građane Njemačka je poželjna destinacija. Ako donesu novi, povoljniji zakon za strance, to će dodatno potaknuti odlazak naših liječnika. U Hrvatskoj se ne bavimo rješavanjem problema, već reagiramo kratkoročnim mjerama i gasimo vatru, što je pogrešna politika', rekao je Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.
Prosječna dob liječnika koji traže potvrde za odlazak u inozemstvo je 39 godina. Riječ je o ljudima u naponu snage, koji su prošli specijalizaciju i vrlo lako pronalaze posao u inozemstvu, a upravo oni bi trebali biti temelj domaćeg zdravstva u idućim desetljećima.
