Bez obzira na to kako se dogovore hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor o vezanim pitanjima duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama i dozvoli HNB-a NLB-u za ulazak u Hrvatsku, ta banka do 2015, a vjerojatno ni ubrzo nakon toga neće ući na hrvatsko tržište
Naime, informaciju da se Nova Ljubljanska banka povlači s nekih tržišta u regiji, prije svega spominjale su se Srbija i Italija, potvrdila nam je i glasnogovornica te banke Mojca Strojan te dodala da je u dokumentu NLB Grupa Strategija 2010-2015. hrvatsko tržište naznačeno kao strateško, ali potencijalno tržište.
Na naše pitanje o točnosti informacija o povlačenju banke iz Srbije odgovorila je da su prošli tjedan iz NLB priopćili odluku Nadzornog odbora banke kojoj je utvrđena njezina nova poslovna strategija sukladno novim međunarodnim regulatornim okvirima poslovanja banka, procjenama kretanja na tržištu i makroekonomskom okruženju pojedinih tržišta.
U strategiji poslovanje banke do 2015. godine zaključeno je da je banci potrebna dokapitalizacija od 250 milijuna eura, što je manje od ranije planirane dokapitalizacije od 400 milijuna eura. Razlika će se pribaviti unutrašnjim restrukturiranjem banke, napuštanjem non-core poslova, strogom štednjom i optimizacijom poslovnih procesa.
Kako su navodili mediji posljednjih dana, NLB bi prvo trebala prodati udio u LHB Frankfurt, Adria Bank u Beču, u Banci Celje te se povući s tržišta Srbije i Italije, a procijenit će se i povlačenje s tržišta Austrije, Bugarske, Češke, Njemačke i Slovačke. Na taj način NLB odustaje od dosadašnjih ambicioznih planova da postane vodeća bankovna skupina u JI Europi.
Dokapitalizacija najveće slovenske banke NLB aktualna je još od kraja prošle godine kada se dva većinska vlasnika Slovenija i belgijski KBC nisu uspjela dogovoriti o načinu dokapitalizacije. Naime, kada je utvrđena dokapitalizacija od 400 milijuna eura, slovenski premijer Borut Pahor je ustvrdio da treba dobro razmisliti o sudjelovanju Slovenije u dokapitalizaciji, odnosno o trošenju proračunskog novca za dokapitalizaciju banke.
Za NLB ostaje pitanje hoće li se slovenska vlada u najavljenoj dokapitalizaciji odreći kontrolnog paketa dionica te hoće li KBC prodati svoj udjel, a vladi u Ljubljani ostaviti da traži novog strateškog partnera NLB-u. Banka je prošle godine privi put nakon 15 godina imala gubitak, prije svega zbog loše naplate kredita, u prvoj polovici ove godini nastavila praviti gubitak do 41 milijun eura. NLB je potrebno 600 milijuna eura kako bi prošla stres-test koji je Europska unija nametnula europskim bankama, a jedina je slovenska banka koja se našla pod pojačanim nadzorom ECB-a.
