Od ožujka je to pad za 1,6 milijardu kuna. Unatoč dvomjesečnom padu, na godišnjoj razini zadržan je pozitivan trend te je u odnosu na prošlogodišnji svibanja štednja porasla za četiri milijarde kuna.

I tvrtke imaju sve manje novca na štednim računima. Od lani kada su imale oročenih 13,6 milijardi kuna, imovina u novcu pala im je za skoro dvije milijarde pa im je sada na raspolaganju svega 11,78 milijardi kuna.

Uz zabrinjavajući pad štednje, bankama je dodatan problem sustavno razduživanje. Da se ukupna masa kredita smanjuje, i nije neka vijest, jer se to događa od početka krize, ali brojke Hrvatske narodne banke pokazuje da su u svibnju zaduženost smanjivali svi sektori, čak i država koja uglavnom povećava zaduženja.

Stambenih kredita u Hrvatskoj je sada 60 milijardi kuna, što znači da su građani otplatili 1,2 milijarde kuna više nego što su podignuli u posljednjih godinu dana. Ne privlači ih ni kupnja automobila na kredit jer je masa kredita srezana za trećinu u godinu dana i ostalo je svega 2,5 milijarde kuna za otplatiti. Kartični krediti drže se na lanjskoj razini, ali su se minusi nešto smanjili. Umjesto 7,5 milijardi kuna, sada je 200 milijuna kuna odobrenih i korištenih minusa manje, ali su se zato gotovinski nenamjenski krediti lagano povećali.

Država je bankama dužna 34,73 milijarde kuna što je oko pola milijarde manje nego u svibnju 2012. godine.

O velikom investicijskom ciklusu može se samo sanjati jer kretanje zaduženosti tvrtaka prema bankama ne pokazuju nikakvu namjeru ulaganja. Krediti su osjetno pali i u samo godinu dana privatne tvrtke otplatile su nevjerojatnih 10,2 milijarde kuna više nego što su se zadužile, što znači da je ukupna masa kredita plasirana u gospodarstvo pala za 11,5 posto.

I dok se privatne tvrtke razdužuju, javne tvrtke samo su lagano povećale masu kredita za 600 milijuna kuna što ponovno ne sugerira povećanje investicijskih aktivnosti, već bi se prije reklo da su zaduženjem pokrili probleme u likvidnosti.