Lavinu komentara izazvala je najava promjene pravila za dodjelu poljoprivrednih poticaja. Mnogi su je odmah nazvali dobrodošlom. Dok je većina shvatila kako će se 'konačno stati na kraj onima koji su zakupili državnu zemlju, a na njoj ništa ne rade, ali primaju poticaj', Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) objasnio je što ona zapravo znači.

'Ideja je dobra. Smisao proizvodno vezanih plaćanja je da se plati nešto s obzirom na to da je na tržištu upitno je li ta proizvodnja isplativa, ali želimo da se proizvedu ti kilogrami ili tone. Nova pravila odnose se na proizvodno vezana plaćanja, primjerice u voćarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji šećerne repe, za određene kulture. Potpora je dobra, a je li pogođen kilogram ili prinos za mandarine, ne mogu komentirati. No za repu iznos od 50 tona po hektaru, kao i policu osiguranja proizvodnje koju se mora imati, smatram korektnim', objašnjava za tportal Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ističući kako su, pregledavajući komentare, ljudi pogrešno shvatili o kakvim se potporama radi.

Ističe da sve drugo ostaje po starom. Nova pravila se odnose, kako kaže, za osjetljive sektore.

'Primjerice, ako imaš 10 hektara voćnjaka pod jabukama, ako ne proizvedeš nijednu jabuku, nećeš dobiti proizvodno vezanu potporu, ali sve ostale hoćeš', ilustrira konkretnim primjerom Brlošić.

Poljoprivrednici će, prema novim pravilima, dizati proizvodnost po površini i po životinji, a sve će pravdati odgovarajućim računima i evidencijama ili će ostati bez ovoga dijela potpore. Novim prijedlogom izmjena postojećih proizvodno vezanih potpora iz Programa izravnih plaćanja te Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore, ističe se, nastoji se povećati učinkovitost u smjeru samodostatnosti i prehrambene sigurnosti.

Za provedbu programa planirana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 121 milijun kuna, od čega je maksimalan predviđeni iznos omotnice za potporu uzgoja mliječnih krava 51 milijun kuna, za uzgoj rasplodnih krmača 18 milijuna kuna, duhana 42 milijuna kuna, maslinovog ulja 8,5 milijuna kuna te za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja milijun kuna.

Detalje o izmjenama u proizvodno vezanim potporama i potporama za iznimno osjetljive sektore objavila je na svojim službenim stranicama Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

U njima se, između ostalih, navodi kako će uvjet za potporu za krave u proizvodnji mlijeka po novome biti 4310 litara, umjesto dosadašnjih 3500 litara po grlu. Gospodarstva koja mlijeko ili mliječne proizvode sama stavljaju u javnu potrošnju morat će voditi evidenciju o proizvedenim količinama.

Kod tovne junadi produljuje se uvjet minimalnog obveznog tova sa 120 na 180 dana za ženska i 250 dana za muška grla. Za krave dojilje obvezno se mora evidentirati teljenje u roku od 18 mjeseci.

Ministrica Marija Vučković komentirala je kako je vezivanje potpora za minimalne prinose u stočarstvu prirodno i poželjno. Dodala je da su ograničili maksimalne površine te da tako pomažu zaboravljenom, a najpotentnijem dijelu male i srednje poljoprivrede.

Iz Ministarstva poljoprivrede za tportal su odgovorili kako se izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja, za koje poljoprivrednici podnose jedinstven zahtjev, svake godine isplaćuju u sljedećem kontinuitetu: isplata predujma u studenom, isplata prve rate u veljači, isplata druge rate i poravnanja od travnja do konca lipnja.

U odgovoru ističu kako je za razdoblje od 2016. do 2020. godine isplaćeno ukupno 17,87 milijardi kuna izravnih potpora i IAKS mjera ruralnog razvoja. U izravne potpore i IAKS mjere uključene su proizvodno nevezane potpore (potpore za površinu) i proizvodno vezane potpore, zatim IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja te potpore za osjetljive sektore.

U 2016. godini isplaćeno je ukupno 3,01 milijarda kuna, u 2017. godini 3,37 milijardi kuna, u 2018. 3,54 milijarde kuna, u 2019. godini 3,76 milijardi kuna, u 2020. godini 4,06 milijardi kuna, a u 2021. godini za sada je isplaćeno 116 milijuna kuna, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede tportalu.

'Napominjemo da se za proizvodne godine, odnosno za jedinstvene zahtjeve u tekućoj godini, isplata obavlja najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine', ističu u Ministarstvu poljoprivrede te u nastavku objašnjavaju potpore:

'Proizvodno nevezane potpore (potpore po površini) su osnovno plaćanje, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje i plaćanje za mlade poljoprivrednike. Proizvodno vezane potpore su potpore za krave u proizvodnji mlijeka, tov junadi, ovce i koze, krave dojilje, povrće, voće, šećernu repu i proteinske krmne usjeve; IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja su Mjera 10 'Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene', Mjera 11 'Ekološki uzgoj', Mjera 13 'Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima', Mjera 14 'Dobrobit životinja', a Potpore za osjetljive sektore su potpore za maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače, očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.'

Na naš upit u kojem se segmentu poljoprivrede do sada najviše dodjeljivalo poticaja odgovaraju:

'Od ukupne omotnice za Program izravnih plaćanja, najviše potpora dodjeljuje se za površine, što uključuje osnovno plaćanje, zeleno plaćanje i preraspodijeljeno plaćanje.'

Iz Ministarstva napominju kako Agencija za plaćanja provodi stopostotnu administrativnu kontrolu svih podnesenih zahtjeva za potpore, kao i kontrole na terenu za koje se odabire obvezni kontrolni uzorak od minimalno pet posto, a koji je zakonski uvjetovan. Radi se to, dodaju u nastavku, u svrhu provjere obveznog ispunjavanja pojedinih obveza za ostvarivanje potpore i zaštite financijskih sredstava Europske unije i Republike Hrvatske.

'Ukoliko Agencija za plaćanja prilikom kontrole utvrdi da pojedine obveze korisnika nisu poštivane, utvrdit će se stupanj neispunjavanja zahtjeva te sukladno tome umanjiti traženi iznos potpore', ističu.

Osim toga, nad cjelokupnim radom Agencije za plaćanja, pa tako i dijelom koji se odnosi na odobravanje i isplatu izravnih poticaja, redovito se provode vanjske revizije i unutarnja revizija.

'Agencija za plaćanja tijekom financijske godine u prosjeku zaprimi 15 konačnih izvješća vanjskih revizija, uključujući revizije Europske komisije, Europskog revizijskog suda, ARPA-e, Državnog ureda za reviziju te Samostalne službe za akreditaciju. Revizijom je obuhvaćeno, između ostalog, ispunjenje uvjeta vezanih uz odobravanje i izvršavanje plaćanja, očuvanje sigurnosti proračuna Europske unije, sigurnost informacijskih sustava, vođenje računovodstvenih knjiga te raspodjela dužnosti i prikladnosti unutarnje i vanjske kontrole u pogledu transakcija koje se financiraju iz fonda EAGF', odgovorili su tportalu iz Ministarstva poljoprivrede na upit hoće li se provesti revizija do sada podijeljenih poticaja.