Gotovo svi predstavnici mirovinskih fondova izrazili su zadovoljstvo što mogu Saboru predstaviti izvještaje o radu.

'Mi nismo još jedna privatna financijska institucija nego smo u javnoj funkciji i zato je i dobro da možemo u Saboru izložiti svoje izvještaje', kazao je predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec dodavši da je dobro i da je prvi izvještaj pred Saborom onaj za 2014. koja je, kaže, bila najbolja godina do sada za mirovinske fondove.

Kazao je kako je od osnivanja fonodva prosječan godišnji prinos bio oko šest posto odnosno da je uz inflaciju realni prinos iznosio tri posto.

O dosadašnjim rezultatima progovorio je i Dubravko Štimac iz fonda PBZ Croatia osiguranje. Naglasio je kako su mirovinci svojim članovima u 12 godina rada zaradili 20,7 milijardi kuna. Za prosječnog člana koji na računu ima 55 tisuća kuna to znači da mu je na uplaćenih 45 tisuća fond zaradio 16 tisuća kuna.

Nešto konkretniji bio je Petar Vlaić, predsjednik uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda.

Pohvalio je prošlogodišnje izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. 'Zakon je liberalniji što se tiče investicija i mi sada više možemo ulagati u inozemstvu i u Hrvatskoj', kazao je Vlaić.

Što se tiče konkretnih ulaganja, Vlaić je spomenuo ulaganje fondova u zadarskog brodara Tankerska Next Generation, gdje su se zahvaljujući tom ulaganju zaposlili novi ljudi i pokrenuo se biznis.

'Ulagali smo i u Podravku i bez nas Podravka ne bi mogla ući u inozemne akvizicije. Razmišljamo o ulaganju u Hrvatsku poštansku banku i Luku Rijeka', kazao je Vlaić dodavši da iako su građani mirovinskim fondovima prioritet, itekako mogu dati potporu i gospodarstvu.

S time se složio i predsjednik Odbora za rad i mirovinski sustav Silvano Hrelja.

'Mislim da je ovo sjajna pozicija i da može biti i šansa za razvoj gospodarstvo', rekao je Hrelja.

Vanjski član odbora Dragan Bagić kazao je da je kod mirovinskih fondova ključno pitanje reputacija i da je upravo pitanje reputacije ključno za uspjeh mirovinske reforme.

Stoga je pobrojao neke prigovore vezane uz fondove koji se pojavljuju u javnosti. Primjerice, pitanje kriterija odlučivanja u investiranju s obzirom na to da su neki fondovi možda ovisni o interesu matičnih banaka, kazao je Bagić.

U javnosti se, navodi dalje, pojavljuju i prigovori o političkoj ovisnosti mirovinskih fondova i političkom pritisku na investicijske odluke, ali i prigovori da se fondovi ponekad ponašaju kao suvlasnici u trgovačkim društvima.

Odgovorio mu je član Upravnog vijeća HANFA-e Mario Radaković kazavši da je se po pitanju mirovinskih fondova ne može do kraja otkloniti sukob interesa, jer su u suvlasništvu četiri velike banke koje su možda istovremeno kreditori nekih tvrtaka u koje fondovi ulažu.