Upitan je li memorandum, koji je potpisan između MOL-a i INA-e o izvozu nerafinirane nafte iz Siska u Mađarsku, bio dobar poslovni potez za INA-u ili ne, Skalicki je odgovorio da je memorandum na neki način pomogao INA-i da optimizira nekakve svoje logističke kapacitete i procese.

'Međutim, ono što je u cijeloj priči puno bitnije je ta nafta koja se iz Hrvatske izvozila. Po medijima se često spekuliralo da su to ukupne količine koje Hrvatska proizvede u Slavoniji. Nije to baš bilo tako. Nikada nisu sve količine nafte odlazile na preradu, odnosno nisu se izvozile u Mađarsku. Bilo je to puno manje. Ako gledamo konkretne brojke ove godine, otprilike dvije trećine hrvatske nafte, koja je crpljena u Hrvatskoj, prerađeno je u Hrvatskoj, a svega jedna trećina je izvezena. I dodat ću - izvezena i prodana po tržišnim cijenama u Mađarsku, da bi se preradila u MOL-ovoj rafineriji', rekao je Skalicki za RTL.

Prema njemu je, dakle, kad govorimo o izvozu iz Siska u Mađarsku, to dobar poslovni potez.

'U tom trenutku nije bilo mogućnosti da se ta nafta na profitabilan način dalje prerađuje. Stvar je u tome da je rafinerijsko poslovanje u INA-i stvaralo velike gubitke kada su Sisak i rafinerija bile u pogonu. I sad nakon što je sisačka rafinerija zatvorena, rafinerijsko poslovanje i dalje stvara gubitke od preko deset milijuna dolara mjesečno, upravo zato što riječka rafinerija nije po svojim mogućnostima prerade dignuta na razinu na kojoj bi trebala biti, ali to je u postupku', rekao je za RTL novi član Uprave.

Upitan je, s obzirom na trenutnu energetsku krizu u svijetu, bi li nam sisačka rafinerija pomogla za nekakvu energetsku neovisnost. 'Ne, jer to nije izvor energenta, to je samo hardver za preradu. Poslovno pitanje koje se u tom trenutku postavljalo je - trebaju li nam dvije rafinerije koje u tom trenutku nisu vrlo učinkovite ili je bolje velika sredstva uložiti u jednu rafineriju i dobiti jednu vrlo učinkovitu i vrlo modernu rafineriju? Odluka je bila ta, odluka je pala na riječku rafineriju', govori Skalicki.

A postavlja se pitanje - je li u toj odluci trebao sudjelovati predsjednik Vlade Andrej Plenković?

'To su isključivo poslovne odluke i puno toga se danas priča, ali isključivo poslovna odluka. Ja vam sad pokušavam objasniti nekakve razloge i argumente zašto je ta poslovna odluka bila takva. Dodatno treba naglasiti i ono što podržava dodatno i naglašava tu odluku - znači investicija u riječku rafineriju koja se sad trenutno dešava je četiri milijarde kuna, to je najveća investicija u povijesti INA-e u nekom projektu. Nikada nije INA više ulagala nego danas u tu rafineriju. I da to stavimo u neku perspektivu, to je trošak veći od troška izgradnje Pelješkog mosta', rekao je Skalicki za RTL.

Upitan je kada možemo očekivati novi model upravljanja, na što je ustvrdio da je to jedan od zadataka nove uprave.

'Mislim da je već veliki korak napravljen i postignut konsenzus da obje strane vide da nešto treba mijenjati jer da nije bilo dobro. Nekakvi prioriteti ove uprave su definitivno poboljšanje korporativnog upravljanja i da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, odraditi sve investicije i projekte koji su nam u planu, a to je prvenstveno modernizacija, odnosno nastavak modernizacije riječke rafinerije, kako bi INA i dalje mogla biti stup u opskrbi hrvatske energentima', govori Skalicki.

Na pitanje da se u vrijeme ove Uprave ponovi slučaj Škugor, bi li dao ostavku na mjesto člana uprave, Skalicki je potvrdno odgovorio