Dužnosnici Ministarstva financija i središnje banke - Federalnih rezervi (FED) u konzultaciji s dolazećom Obaminom administracijom razvijaju plan za sljedeću fazu spašavanje banaka, piše The New York Times.

Nakon što je američki Kongres krajem 2008. odobrio 700 milijarda dolara za sanaciju banaka (TARP program) s idejom da se pomogne zajmoprimcima koji otežano vraćaju kredite, te da banke povećaju kreditiranje i tako potaknu gospodarstvo, željeni učinak je izostao.

Banke koje su dobile glavninu od 350 milijarda državnih sredstva i dalje ne žele posuđivati novac, strahujući od još gorih uvjeta za vraćanje kredita, piše NY Times.

Predsjednik Obama suočava se s problemom kako pomoći bankama da im imovina ne bi brzo gubila na vrijednosti. Banke se sada muče ne samo s ulaganjima vezanim za nekretnine, već i s kreditima za automobile i dugove po kreditnim karticama.

Štoviše, Citigroup i Bank of America, koje su se pri izbijanju krize u studenom 2008. spojile s posrnulim bankama, prošloga su tjedna objavile jako velike gubitke.

Predsjednik FED-a Ben Bernake je u prošlotjednom govoru u London School of Economics iznio tri zamisli koje nova Obamina administracija razmatra kako bi pomogla bankama da riješe probleme s imovinom.

Prva zamisao uključuje kupnju loše imovine od strane vlade, druga bi osigurala jamstva i dogovor o preuzimanju nekih gubitaka u zamjenu za jamstva ili druge kompenzacije, a treća uključuje osnivanje "loših banaka" koje bi otkupile imovinu kojoj vrijednost pada za gotovinu ili dioničke udjele u tim novim entitetima.

Prvi koncept zapravo ponovno aktualizira prvotnu zamisao ministra financija Henrya Paulsona, koja je napuštena iz straha da neće biti dovoljno brzo provediva kako bi se pomoglo bankovnom sektoru suočenom s prijetnjom kolapsa. Ta se ideja također smatrala složenom i teškom za provedbu.

Osnivanje "loše banke" ostvarilo bi se novcem iz fonda za sanaciju, a banka bi dalje prikupljala novac izdavanjem vrijednosnica s jamstvom države. Ta državna banka bi držala imovinu, prodala je ili sekuritizirala. Banke koje bi prodale lošu imovinu mogle bi biti suvlasnici, a vrijednost po kojoj bi državna banka kupila njihovu imovinu procijenjivala bi se po "fer vrijednosti".

Ta je ideja, zbog načina vrednovanja po 'fer vrijednosti' i otvaranja mogućnosti da država preplati lošu imovinu banaka u javnosti već naišla na kritike.

Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman, kolumnist The New York Timesa, u ponedjeljak je oštro kritizirao tu ideju u članku pod naslovom "Wall Street Voodoo", predviđajući da će propasti kao i prethodna, s kojom se nije uspjelo potaknuti banke da nastave s kreditiranjem.

Prema drugoj zamisli, predviđa se da problematična imovina ostane u bilancama banaka, što i dalje može izazivati strah ulagača.

"Nećete riješiti ukupne probleme u gospodarstvu ako ne omogućite da financijske institucije opet posuđuju. I nećete to moći sve dok ne znate vrijednost loše imovine, što posebno vrijedi za vrijednosnice derivirane iz stambenih hipotekarnih kredita", izjavio je za The Wall Street Journal Martin Feldstein, ekonomist s Harvarda i savjetnik većinskih demokrata u Kongresu.

Predsjednik Barack Obama suočava se s najgorim financijskim stanjem od 1933. kada je Franklin D. Roosevelt ušao u Bijelu kuću.

Ubrzo nakon inauguracije Roosevelt je proglasio zatvaranje svih banaka i obustavu svih financijskih transakcija zbog propasti bankovnog sektora, energično započevši s procesom povratka povjerenja u sustav, piše WSJ.

Očekuje se da će Obamina administracija također djelovati brzo nakon što on preuzme predsjedničku dužnost. U srijedu, dan nakon inauguracije, Timothy Geithner, Obamin kandidat za ministra financija, ima zakazan nastavak senatskog saslušanja u procesu potvrde njegova imenovanja, i očekuje se će se od njega tražiti da izloži plan administracije o tom ključnom problemu s kojim se suočavaju Sjedinjene Države.