Istovremeno, indeks S&P 500 oslabio je 3,75 posto (100,58 bodova), dok je Nasdaq pretrpio minus od 3,9 posto.

Do novog pada tržišta došlo je zbog sve većeg straha od ubrzanja rasta kamatnih stopa.  

Investitore nisu oraspoložili ni pozitivni makroekonomski podaci, poput onoga o najnižoj stopi nezaposlenosti u posljednjih 45 godina.

Zabrinutost zbog potresa na Wall Streetu izrazio je i američki predsjednik Donald Trump.

'Predsjednik je poput ostatka Bijele kuće zabrinut za dugoročne gospodarske pokazatelje i čimbenike', rekao je glasnogovornik Bijele kuće.

Premda su ekonomski temelji američkog gospodarstva jaki, ulagači su zabrinuti da će niska nezaposlenost dovesti do rasta plaća i inflacije, što će posljedično rezultirati bržim rastom kamatnih stopa.

Analitičari već mjesecima upozoravaju da financijskim tržištima predstoji korekcija nakon dugog razdoblja rastućih cijena.

Posljednji put indeks S&P 500 bio je u području korekcije u siječnju 2016. godine, kada je zaronio 13,3 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte, javlja Hina.

Sada su pak korekciju izazvali podaci s američkog tržišta rada, objavljeni prošloga petka, koji su pokazali da zaposlenost, ali i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti potrošnju i inflaciju, pa se ulagači plaše da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je jučer prinos na 10-godišnje američke obveznice dosegnuo 2,884 posto, približivši se najvišoj razini od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Dionice su godinama bile za ulaganje znatno privlačnije od obveznica, s obzirom na niske prinose, no sada viši prinosi povećavaju konkurentnost obveznica. Tim više što su vrijednosti dionica na povijesno najvišim razinama.

'Sada se na tržištu vidi da su ulagači sve zabrinutiji zbog rasta kamatnih stopa i valuacija na tržištima dionica', kaže Chris Zaccarelli, direktor u Advisor Allianceu.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a pale su i cijene svih 30 sastavnica Dow Jonesa.

Obujam trgovanja na američkim burzama dosegnuo je 10,6 milijardi dionica, znatno iznad prosječnog dnevnog obujma u posljednjih 20 dana od 8,2 milijarde, što pokazuje da se ulagači ubrzano povlače s tržišta.

Tako je četvrtak bio još jedan dan oštrih oscilacija cijena dionica, uključujući ponedjeljak, kada je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad u više od šest godina, više od četiri posto.

Nakon oštrog pada prošloga petka i ponedjeljka, u utorak i srijedu tržište je nešto manje osciliralo, pa su se ulagači ponadali da je dotaknulo dno.

Međutim oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazuje da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.

'Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje', kaže Jonathan Corpina, partner u tvrtki Meridian Equity Partners.

Korekcija cijena dionica dugo se očekivala, s obzirom da su cijene dionica godinama rasle gotovo bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pruža jačanje najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a i Kine do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,49 posto, na 7170 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,62 posto, na 12.260 bodova, a pariški CAC 1,98 posto, na 5151 bod.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati u minusu 2,3 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo gotovo tri posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,7 i 4,9 posto.

S današnjim padom većim od četiri posto, kineski burzovni indeksi ušli su, kao i Dow Jones i S&P 500 na Wall Streetu, u područje korekcije, 10 i više posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Azijski MSCI indeks, koji se još krajem siječnja kretao na najvišim razinama u povijesti, pao je jutros šesti dan zaredom, pa je u cijelom ovom tjednu na gubitku oko 7,7 posto.

Japanski Nikkei skliznuo je pak od početka tjedna gotovo devet posto, a i na ostalim se azijskim burzama bilježe veliki tjedni gubici.