Rasprodaja na američkim burzama dionica, koja je najvećim jednodnevnim bodovnim padom u povijesti u ponedjeljak uznemirila medije i financijske komentatore, u sjećanje je prizvala slične neugodne događaje iz prošlosti. Pad indeksa Dow Jones Njujorške burze od 1175 bodova u samo jednom danu svakako zaslužuje pažnju i nužan oprez zbog mogućeg nastavka tog trenda, no u povijesnom okviru on, osim po atraktivnoj brojci, nije tako poseban.

Potrebno je, za početak, podsjetiti da se radi o apsolutnom iznosu i to u trenucima kad američki burzovni indeksi bilježe svoje najviše vrijednosti u povijesti. Izrazito pozitivan trend započeo je nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima, zahvaljujući njegovim obećanjima da će korporativnoj Americi ići na ruku koliko god je moguće.

Od Trumpove pobjede na izborima početkom studenog 2016. do prošlog tjedna Dow Jones je porastao s razine od oko 18.000 bodova na više od 26.000 bodova, odnosno za više od 40 posto u tek 15 mjeseci. Sam pozitivan trend zapravo je još dulji i traje od ožujka 2009., kad je započeo oporavak nakon financijske krize i kraha koji je obilježio kraj 2008. godine, no Trumpova pobjeda, a i niz njegovih odluka u međuvremenu, dali su novi vjetar u leđa ekonomskim optimistima.

Što znači jednodnevni Dow Jonesa pad od 4,6 posto?

Uzmemo li stoga u obzir relativne vrijednosti indeksa, pad Dow Jonesa od 4,6 posto u ponedjeljak ne ulazi ni u 20 najvećih jednodnevnih krahova na američkim burzama. Da bi ušao na takvu listu, dnevni pad indeksa trebao bi biti veći od sedam posto. Naravno, kretanja na svjetskim financijskim tržištima su vrlo povezana, a te veze su poprilično kompleksne i ovise o bezbroj faktora, zbog čega je svakako moguće da dodatna reakcija tržišta i investitora ojača pesimizam i da se negativno kretanje nastavi u idućih nekoliko dana, a tada će biti potrebno razmatrati može li se šok s burzi prenijeti i u realnu ekonomiju.

U međuvremenu, podsjetit ćemo na neke od puno katastrofalnijih krahova na burzama i na posljedice koje su oni imali za gospodarstvo. U modernijoj financijskoj povijesti, otkad postoje tržišta dionicama, zasad se izdvajaju dva takva događaja. Prvi od njih je krah u listopadu 1929. godine. Vrijednost samog Dow Jonesa, u čiji izračun danas ulaze cijene dionica 30 velikih američkih industrijskih korporacija, tada se kretala u razini od tristotinjak bodova, vrlo daleko od današnjih vrijednosti.

Kako je izgledao krah burze 1929. godine?

Taj burzovni slom je ipak potrebno gledati u rasponu od nekoliko dana. Panika je započela u četvrtak 24. listopada, no rasprodaja je potezima nekih investitora ipak donekle zaustavljena. Predah je trajao još u petak i subotu, no kako su se vijesti o problemima na burzi u potpunosti proširile tek tijekom vikenda, ponedjeljak i utorak su donijeli pravu propast. U oba dana burzovni indeks je potonuo više od 10 posto (12,8 posto u ponedjeljak i dodatnih 11,7 posto u utorak), a konačna bilanca je bilo rezanje oko četvrtine vrijednosti u samo nekoliko dana.

'Crni utorak', odnosno burzovni slom iz listopada 1929. godine mnogi smatraju začetkom velike američke, ali i svjetske gospodarske krize koja je obilježila tridesete godine i kojoj se pravi kraj možda može tražiti tek u zamahu gospodarstva prouzročenog Drugim svjetskim ratom. Dobar indikator tadašnjih problema je i činjenica da je indeks Dow Jones od burzovnog kraha uz povremene oscilacije nastavio padati da bi 8. srpnja 1932. pao na tek 41,22 boda, svoju najnižu razinu u 20. stoljeću. U odnosu na razdoblje prije Velike depresije, indeks je izgubio gotovo 90 posto svoje vrijednosti.

Najveći jednodnevni pad dogodio se 1987. godine

Drugi sličan pad zabilježen je prije nešto više od četrdeset godina. Za burzu je opet bio koban drugi dio listopada jer je 'crnog ponedjeljka', 19. listopada 1987. indeks Njujorške burze izgubio katastrofalnih 22,61 posto svoje vrijednosti, što je još i danas najveći jednodnevni relativni pad tog indeksa dionica. Za usporedbu, u apsolutnom iznosu indeks je skliznuo s 2246,74 na 1738,74 boda, dakle za 508 bodova. Da se sličan pad odigrao ovog ponedjeljka, Dow Jones bi potonuo za čak 5770 bodova, dakle pet puta više od onoga što je stvarno zabilježeno.

Krah iz 1987. zapravo je započeo na drugim burzama koje su se tog ponedjeljka zbog vremenske razlike otvorile prije tržišta u New Yorku i ubrzavao je u svojem pohodu s istoka prema zapadu, a negativan trend na burzama nastavljen je i idućih dana. No iako je brojčano gledajući situacija podsjećala na onu s kraja dvadesetih godina, ekonomija ovaj burzovni krah nije ni osjetila. Naprotiv, američka ekonomija nastavila je tih godina rasti po umjerenim stopama od oko 3,5 do 4,2 posto i usporavanje je zabilježeno tek početkom devedesetih blagim padom od 0,1 posto 1991. godine.

Propast Lehman Brothersa dovela do najvećeg pada u ovom stoljeću

Listopad je bio koban i prije desetak godina, kad je 15. u mjesecu 2008. godine Dow Jones skliznuo za 7,8 posto (-733,08 bodova u apsolutnoj vrijednosti), što mu je najveći relativni dnevni pad u ovom stoljeću. Vrijednosti burzovnih indeksa tih dana su zbog već poznatog zahuktavanja financijske krize snažno oscilirale i 15. listopada bio je samo jedan od dana u kojima su ostvareni veći padovi. U šestomjesečnom razdoblju, koje je trajalo od sredine rujna 2008. pa do ožujka 2009., bilo je više dana u kojima je Dow Jones bilježio padove veće od pet posto, a ta su kretanja bila odraz reakcija investitora i javnosti na probleme na financijskim tržištima koji su se gomilali godinama prije i koji su u konačnici rezultirali lavinom što je zakotrljala propast banke Lehman Brothers, jedne od najvećih tadašnjih investicijskih banaka.

Među velikim burzovnim padovima potrebno je podsjetiti i na 17. rujna 2001. godine, što je bio prvi radni dan burze u New Yorku nakon terorističkih napada na tornjeve World Trade Centra, a Dow Jones je tog ponedjeljka skliznuo za 7,1 posto, što je u tadašnjoj neizvjesnosti zbog efekata koje će napad imati na političko-ekonomsku situaciju u svijetu bilo i razumljivo.

Krah tehnoloških dionica donio drugi najveći jednevni pad

S liste najvećih burzovnih krahova nepravedno bi bilo izostaviti i 14. travnja 2000. godine, kad je na burzi NASDAQ, na kojoj većinom kotiraju dionice tehnoloških kompanija, također došlo do naglog pada. Istoimeni indeks NASDAQ tog se dana stropoštao za 9,7 posto, što mu je i do danas drugi po veličini jednodnevni relativni pad vrijednosti (najviše je potonuo 'crnog ponedjeljka' 1987.). No, kao i u nekim drugim slučajevima, taj je jednodnevni krah bio dijelom duljeg negativnog trenda koji je u međuvremenu postao poznat kao krah internetskih dionica (tzv. dot-com crash).

Nekontroliran rast cijena dionica tehnoloških kompanija krajem devedesetih doveo je do neodržive razine i u jednom je trenutku došlo do razočaranja izostankom financijskih rezultata kompanija koje su poslovale na internetu, što je kao posljedicu imalo i krah na burzi.

Povijest pokazuje da jednodnevni slomovi burzi mogu imati različite posljedice, jednako kao što imaju različite uzroke. Dosadašnje analize ukazuju na to da povijesni pad Dow Jonesa ovog ponedjeljka ne bi trebao prouzročiti neke veće ekonomske probleme, nego se tek radi o korekciji koja je, na neki način, bila očekivana nakon dugotrajnog pozitivnog trenda. Valja se samo nadati da ta 'korekcija' neće suviše oštro - korigirati.