Naime, s 1. siječnja 2013. na snagu stupa niz novih zakona - izmjene Zakona o PDV-u, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, izmjene zakona o porezu na dohodak, o doprinosima, novi Zakon o poštanskim uslugama, itd., dok u 'prošlost' odlazi posebni porez na luksuzne proizvode.

TRI STOPE PDV-a

Izmjene Zakona o PDV-u, koje su usklađene s direktivama EU, znače i napuštanje nulte stope PDV-a, pa će tako Hrvatska od početka iduće godine imati tri stope PDV-a - opću stopu od 25 posto, te dvije snižene stope, od 10 posto te od 5 posto, što je i najniža stopa PDV-a koju dopušta EU.

Tom najnižom stopom bit će oporezovani proizvodi koji su do sada imali nultu stopu, odnosno kruh, mlijeko, knjige i znanstveni časopisi, lijekovi, ortopedska pomagala i kino-ulaznice.

Stopom PDV-a od 5 posto bit će oporezovana i plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza. Cilj je te odredbe da se, kako su obrazložili iz Vlade, ta plovila zadrže u Hrvatskoj i nakon ulaska u EU, kako bi se prihodi od nautičkog turizma zadržali na sadašnjoj razini.

Procjena je Ministarstva financija da će primjena tih zakonskih odredbi povećati prihode državnog proračuna za otprilike 1,3 milijarde kuna na godišnjoj razini.

Da li će uvođenje stope PDV-a od 5 posto na proizvode koji su do sad imali nultu stopu PDV-a značiti i povećanje cijena tih proizvoda tek će se vidjeti, jer neki trgovački lanci najavljuju kako do povećanja ne bi trebalo doći, dok neki proizvođači, primjerice neke pekarske tvrtke najavljuju rast za stopu PDV-a. Ugradi li se na sadašnje maloprodajne cijene PDV od 5 posto, kalkulacije pokazuju da bi za proizvod koji sada košta 6 kuna to značilo poskupljenje za 30 lipa, na 6,30 kuna, a za proizvod koji sada košta 25 kuna za 1,25 kuna, na 26,25 kuna.

S početkom iduće godine na snagu stupa i nekoliko odredbi izmjena Zakona o PDV-u usvojenih još u veljači.

Tako će s početkom 2013. stopa PDV-a od 10 posto, koja se od početka 2006. godine primjenjuje na usluge smještaja u komercijalnim objektima, biti proširena i na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima.

FISKALNE BLAGAJNE

A ugostitelji s početkom godine postaju i prvi obveznici fikalizacije, jer na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji Ministarstvu financija treba omogućiti efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbijanje sive ekonomije.

Zakon će se provoditi u tri faze, a prvi će njime biti obuhvaćeni ugostitelji i srednje veliki trgovci

To traži da ugostiteljski objekti i srednje veliki trgovci imaju elektronički naplatni uređaj i to softverski prilagođen za postupke fiskalizacije, jer moraju podržavati digitalni potpis i omogućiti internet vezu s Poreznom upravom.

Fiskalizacija predviđa da se svaki račun za bilo koju ugostiteljsku uslugu prije izdavanja pošalje Poreznoj upravi na ovjeru, a Porezna će mu dodijeliti jedinstveni identifikator računa - JIR, koji se, kako je predviđeno, u roku par sekundi treba vratiti te tek nakon toga ugostitelj može račun i ispisati.

A račun, uz ostalo, morati sadržavati i podatke o vremenu izdavanja računa (sat i minuta), oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa (novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo), JIR i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.

Poreznoj upravi JIR će omogućuti da kontrolira je li iskazani porez na kraju i završio u proračunskoj blagajni, a građanima da sami, putem sms-a, web-om ili u samoj Poreznoj upravi, provjere je li njihov račun ovjeren u Poreznoj.

Nakon ugostitelja i srednje velikih poduzetnika, u drugoj će fazi, od 1. travnja fiskalizacijom biti obuhvaćeni trgovci i slobodna zanimanja, a u trećoj fazi, od 1. srpnja svi ostali obveznici fiskalizacije

Ministarstvo financija procjenjuje kako će u prvoj godini fiskalizacija državom proračunu donijeti oko pola milijarde kuna veće prihode, a idućih godina više od milijardu kuna.

S početkom 2013. na snagu stupa i odredba izmjena Zakona o PDV-u kojom je povećan prag za upis u registar obveznika PDV-a na 230.000 kuna (sa 85.000 kuna).

IZJEDNAČUJE SE DOKUP MIROVINE I MIROVINSKA RENTA

Početak 2013. godine donosi niz novosti i u drugim poreznim zakonima, pa tako na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dohodak prema kojima će poljoprivrednici, koji u 2012. ostvare, uz već postojeće propisane uvjete, primitak veći od 35 posto od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a, odnosno 80.500 kuna, obvezni upisati se u registar obveznika poreza na dohodak. Također obrtnici i poljoprivrednici koji u 2012. ostvare primitak manji od 65 posto od svote propisane za ulazak u sustav PDV-a, što iznosi 149.500 kuna, moći će plaćati porez na dohodak paušalno.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak, usvojene sredinom prosinca, predviđaju i usklađenje s novim programom mirovinske rente koja se uvodi u sustav mirovinskog osiguranja, te se u poreznom smislu izjednačuje dokup mirovine i mirovinska renta.

Tim je izmjenama također propisano da će se u postupku ispitivanja izvora imovine ispitivati izvor cjelokupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja 2005.

Iz izmjena Zakona o porezu na dobit s početkom 2013. na snagu stupa odredba po kojoj se sva reinvestirana dobit koja se, po okončanju obračuna, unese u temeljni kapital, te to povećanje registrira na trgovačkom sudu, oslobađa plaćanja poreza na dobit

LIBERALIZACIJA POŠTANSKIH USLUGA

Od početka iduće godine uvodi se i potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, jer s 1. siječnja na snagu stupa i posve novi Zakon o poštanskim uslugama

S početkom 2013. prestaje pak oporezivanje trošarinama luksuznih predmeta - nakita, satova, odjeće i obuće od krzna i kože reptila, pirotehničkih proizvoda za vatromete i oružje. Na snagu, naime, stupa Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode. Trošarine na te proizvode državnom su proračunu donijele tek simbolične prihode, a taj porez, objašnjavaju u Ministarstvu financija, postaje nesvrsishodan nakon što uđemo u EU jer tada hrvatski građani mogu te proizvode kupovati u susjednim državama, čime bi Hrvatska izgubila i PDV na tu vrstu proizvoda.