"Vidimo da poticaji - i financijski i nefinancijski - imaju ključnu ulogu, budući da je njihova nepodudarnost s poslovnim i ciljevima vezanim uz kulturu rizika u samoj srži lošeg upravljanja", kazala je Daniele Nouy u ponedjeljak.

Banke su pod pritiskom da uvedu reda u svoje poslovanje i vrate ugled nakon što su vlade u eurozoni bile primorane ubrizgati na desetke milijardi eura u jamstvima i novcu od 2008. godine kako bi poduprle taj posrnuli sektor. Do sada je vraćeno tek 40 posto državnog novca.

Premda je teško izmjeriti potencijalno loše upravljanje, regulatori su izdvojili nekoliko kriterija koji bi mogli biti uvršteni u stres-testove u bankama u 2016. godini, kazala je Nouy.

Europska središnja banka (ECB) provodit će provjere u velikim bankama eurozone, temeljene na okviru koji je osmislila Europska agencija za banke (EBA).

"Premda će okvir za stres-testove u konačnici odrediti EBA, podupiremo taj prijedlog EBA-e da se u provjere uvrsti nešto što bi odražavalo cijenu rizika upravljanja. Svakodnevno imamo nove dokaze lošeg upravljanja u kreditnim institucijama", kazala je Nouy.

Poručila je i da će ECB postrožiti načine procjene politika plaća i utjecaja varijabilnih plaća i diskrecijske distribucije dividende. Stroža supervizija po njezinom je mišljenju potrebna zato što je problem često povezan sa zakonitim ali spornim praksama.

"Po mom mišljenju, ne radi se o tome je li to zakonski korektno ili nije. Imam vrlo jednostavan test; ako je sramotno imati ime osobe ili banke na naslovnici novina, to jest problem, čak i ako je u potpunosti zakonito", poručila je Daniele Nouy.