Najnovije izdanje ovog dokumenta, koji se ažurira jednom godišnje, pokazuje povećanje broja dužnika i duga kod pravnih osoba dok se broj fizički osoba i građana kao i njihov dug smanjio.

Nakon godišnjeg ažuriranja, broj pravnih osoba na listi povećan je za 15, a njihov dug za 163 milijuna kuna (na 2,99 milijardi kuna). Broj samostalnih djelatnika smanjen je za 406, dok je njihov dug pao za gotovo 10 posto ili 153 milijuna kuna (na 1,35 milijardi kuna). U segmentu građana broj dužnika smanjen je za 1.316, a njihov dug srezan je za 483 milijuna kuna (na 4,21 milijardu kuna).

Javna objava dužnika na svojevrsnoj 'listi srama' uvedena je 2012. godine, u vrijeme ministra financija Slavka Linića, kada se na njoj nalazilo oko 7000 tvrtki, 13.000 obrta i 102.000 građana koji su zajedno dugovali oko 30 milijardi kuna. Ovaj iznos kontinuirano se smanjuje - dijelom zbog bolje naplate, ali velikim dijelom i zbog zastare, pogotovo od sistemske promjene iz 2017. godine. Od tada se, naime, na zastaru pazi po službenoj dužnosti, a ne više kao do tada po podnesenom zahtjevu obveznika. Porezni dug koji se nije naplatio nakon šest godina otkad je utvrđen, prijavom poreznog obveznika ili izvršnim rješenjem poreznog tijela, sistemski se otpisuje se iz poreznih evidencija.

Većina velikih dužnika s liste tvrtki je u stečaju ili pred stečajem te država nema puno šanse za naplatu. Neke tvrtke su u međuvremenu brisane iz sudskog registra pa su ispale s liste.

Na vrhu je već nekoliko godina Damex gradnja u stečaju, u vlasništvu nekadašnjeg 'kralja papira' Marinka Mikulića s nepromijenjenim iznosom duga od 187 milijuna kuna.

Na drugom mjestu je trgovačka tvrtka Calm Brook u stečaju s dugom od 98,5 milijuna srpskog poduzetnika Deana Kolundžića. Treću poziciju drži građevinska tvrtka Ante gradnja, također u stečaju, zagrebačkog poduzetnika Ante Jurkovića s 86,5 milijuna kuna duga prema državi.

Zanimljivo je da se na 35. mjestu nalazi Sveučilište u Zagrebu s 10,6 milijuna kuna dugova za poreze i doprinose.

U kategoriji obrtnika i samostalnih djelatnika na vrhu liste je i ove godine Marko Rapić s dugom od 47,6 milijuna kuna. Riječ je o poduzetniku koji vodi se niz sporova s državom tvrdeći da je država zapravo dužna njemu zbog oduzimanja koncesije, blokade i upropaštavanja tvrtke s petstotinjak radnika.

Ni u kategoriji 'građani' nema promjena na vrhu. Već desetak godina apsolutni rekorder je Zvonimir Staničić iz Zagreba s nevjerojatnih 81,5 milijuna kuna duga, kojeg 'vuče' iz razdoblja od 2007. do 2010. kada je neovlašteno trgovao naftom.

Drugo mjesto drži posrnuli poduzetnik Željko Žužić s dugom od 41,3 milijun akuna, najvećim dijelom za porez na promet nekretnina.

Treći je Zagrepčanin Miro Vrlja, suvlasnik 'Kvaternik Plaze', koji je natukao 31,9 milijuna kuna neplaćenog porezna na dohodak.

Zanimljivo je da na listi više nema Nadana Vidoševića koji je lani državi bio dužan 13,7 milijuna kuna. S liste je skinut i humanitarac Jozo Primorac, koji je preminuo u studenom prošle godine. No tu je i dalje odvjetnice Asja Piplović s dugom od 9,6 milijuna kuna.

Među velikim dužnicima i dalje je Mario Mamić, sin Zdravka Mamića od kojeg država potražuje 6,6 milijuna kuna. Tu je i osumnjičeni bivši direktor Gradskih groblja u Zagrebu Patrik Šegota s dugom od 2,7 milijuna kuna.