Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo potonula su u travnju na najnižu razinu otkada je Europska komisija počela objavljivati izvješća, održavajući drastičan pesimizam poslovnih čelnika u Europskoj uniji i eurozoni zbog pandemije koronavirusa. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj potonuo je u travnju za 31 bod u odnosu na prošli mjesec, na 72,3 boda, što je njegov najveći pad i najniža razina otkada je Bruxelles počeo objavljivati izvješća.
Najnižu vrijednost bilježili su indeksi svih sektora osim građevinskog, a najviše je potonulo raspoloženje poslovnih čelnika u uslužnom i maloprodajnom sektoru, koje se očitovalo u padu indeksa za 49 odnosno 47,8 bodova u odnosu na ožujak.
Potonuli su i pokazatelji očekivanja u industriji i građevinskom sektoru, za 27,8 odnosno 28,9 bodova.
Najblaži pad, za 'samo' 17,9 bodova, bilježio je indeks očekivanja potrošača, koji se tako ipak nije sunovratio ispod najniže razine otkada je EK počela pratiti podatke, zabilježene u jeku dužničke krize u eurozoni 2009. godine.
vezane vijesti
Drastično su pogoršana i očekivanja zapošljavanja, iskazana u padu indeksa za 29 bodova u odnosu na ožujak, na 76,4 boda. Na razini 27-člane Europske unije i eurozone ESI je u travnju također zabilježio najveći pad, na najnižu razinu, otkada je Komisija počela objavljivati izvješća.
U EU potonuo je 28,8 bodova. na 65,8 bodova. U eurozoni je njegova vrijednost bila za 27,2 boda niža nego u ožujku i iznosila je 67 bodova.
Pandemija je na oba područja najteže pogodila očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru zbog obustave putovanja, zatvaranja hotela, restorana i kafića. Indeks tog sektora potonuo je u EU za 33,6 bodova, te za 32,7 bodova u eurozoni.
Drastično su na oba područja pogoršana i očekivanja u industriji i maloprodaji, za 20-ak bodova. Nešto je blaži pad zabilježen u građevinskom sektoru a najotpornijima su se pokazali potrošači, indeks čijih je očekivanja u EU i eurozoni 'samo' oko 11 bodova.
