Okrugli stol otvorio je Dražen Vitez, voditelj prodaje Nokia Siemens Networksa predavanjem o izazovima koji se nalaze pred telekom operaterima u doba 'over the top' usluga, odnosno servisa koje se nude izvan osnovnog paketa paketa poput glasa i poruka. ''Over the top servis provideri' počeli su nagrizati usluge tradicionalnih telekom operatera razvojem širokopojasnog interneta, koji im je omogućio da slične usluge nude besplatno', naglasio je Vitez, navodeći primjer Skipea, Vibera, Facebooka, čije usluge telekom operateri na mogu posebno naplaćivati.

Istaknuo je da se danas brendovi u telekomunikacijskim uslugama mogu podijeliti na one koji pružaju softverska rješenja i one koji pružaju telekomunikacijske usluge. Najava te podjele spomenula se i na kongresu u Barceloni, održanom početkom ovog mjeseca, gdje su Google i Facebook su započeli raspravu o podjeli prihoda s telekomunikacijskim operaterima, oko korištenja njihovih aplikacija na 'smartphoneovima'.

Ivan Skender, operativni direktor marketinga za poslovne korisnike HT-a, smatra da su usluge telekom operatera za većinu korisnika još uvijek prihvatljivije jer nude jednostavnosti i sigurnost. 'Cijelo tržište počiva na premisi da će 'over the top' usluge korisnici koristiti i da će one biti dovoljno pristupačne i jednostavne, ali to nije tako', tvrdi Skender.

Naglasio je da se HT zalaže za suradnju s tvrtkama koje nude softverska rješenja. 'Razvijamo partnerske programe kako bismo ponudili zajedničko rješenje', rekao je Skender navodeći primjere novih usluga na području 'cloud computinga'.

Simon Rožman, suosnivač i direktor e-manenta iz Slovenije, smatra da se telekomi trebaju suprotstaviti 'over the top' providerima, koji im kradu tržište, razvojem vlastitih aplikacija.

Igor Sobota iz Erste Card Cluba usporedio je bankarsko tržište s telekomunikacijskim nalazeći slične trendove. 'Prisiljeni smo da mijenjamo modele', rekao je Sobota ističući da je njihov glavni cilj novim uslugama zadržati klijente da i dalje koriste osnovnu uslugu.

Drugog dana Telekom Arene održana su još dva okrugla stola na kojima se raspravljalo o informacijskom društvu te o regionalnim pitanjima u digitalnom dobu.

Konkurentnost i rast, liberalizacija, javni sadržaji i usluge, ali i autorska prava, tema koja u zadnje vrijeme privlači veliku pozornost, bile su predmet razgovora i rasprave panelista na okruglom stolu o informacijskom društvu. Miho Pitarević, direktor tvrtke Consultor Astra, održao je predavanje o računalnim navikama stanovništva u EU.

Od 2007. do danas se broj blogova udvostručio, korištenje društvenih mreža postaje sve jači kanal komunikacije, te počinje predstavljati veliku konkurenciju e-mailu. S obzirom na sve veći postotak ljudi koji koriste digitalne internet sadržaje, neke su zemlje zapadne Europe pokrenule inicijative kojima bi se i one socijalno 'ranjive' grupe (grupe s nižim stupnjem edukacije, ljudi s mentalnim poteškoćama...) mogle uključiti u novo informacijsko društvo.

'Regulatory priorities', predavanje Veronice Bocarove, konzultantice Cullen Internationala iz Švedske, otvorilo je drugi okrugli stol, na kojem se raspravljalo o regulatornim pitanjima u digitalnom dobu. Prema Rezoluciji Vijeća Europe iz Lisabona, definirana je ekonomska strategija koja uključuje više od 30 prijedloga zakona o digitalnoj agendi.

Europska unija do 2020. planira regulirati zakonodavstvo po pitanju radio emitiranja i cijena roaminga za mobilne operatere. Uz gospođu Bocarovu, sudionici panela bili su Petar Čavlović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora H1 Telekoma, Dubravko Horvatić, direktor regulatornih poslova Tele2 te Domagoj Jurjević, zamjenik ravnatelja HAKOM-a.