Od siječnja do sredine travnja prošle godine traje velika neizvjesnost oko Agrokora. Svima je postalo jasno da će poslovanje koncerna postati neodrživo ako se nešto brzo ne promijeni. Dok je Agrokorom operirao Antonio Alvarez III, kojeg je po nalogu Sberbanka angažirao Ivica Todorić, Vlada predvođena Andrejom Plenkovićem i Martinom Dalić pripremala je lex Agrokor, specijalni zakon koji će onemogućiti naplatu svih potraživanja od najveće domaće tvrtke te deblokirati poslovne račune.

Zakon je stupio na snagu 10. travnja, a Agrokor je preuzeo konzultant Ante Ramljak. U prvim danima na svom radnom mjestu Ramljak se zahvaljuje Todoriću, uspijeva dobiti 80 milijuna eura kredita od grupe domaćih banaka i tim novcem financirati daljnji rad svih kompanija te isplaćivati plaće za desetke tisuća zabrinutih radnika. Pokreće se i proces revizije Agrokorovih poslovnih knjiga ne bi li se ustvrdilo stvarno stanje posrnule kompanije.

U prvom mjesecu na novom poslu Ramljak uspijeva održavati poslovanje svih Agrokorovih kompanija, pregovara s dobavljačima i bankama te upoznaje hrvatsku javnost s dotad nepoznatim terminom: roll-up kreditiranjem, što zapravo nije ništa drugo nego priznavanje prvenstva starim dugovima u iznosu novog kreditiranja.

Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je 8. lipnja suglasnost izvanrednoj upravi za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u što je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju. Sberbank ne sudjeluje u kreditu i traži od Trgovačkog suda da se Ramljaku zabrani potpisivanje novih ugovora. Istovremeno, objavljuje se da velik dio kredita Agrokoru daje Knighthead Capital Management.

Srpanj, kolovoz i rujan prošle godine prolaze mirno, a kompanije su relativno dobro pripremljene za turističku sezonu i žetvu. No ne miruju u Sberbanku i podižu ovrhe u susjednim zemljama protiv Agrokora i povezanih kompanija. Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić počinje se oglašavati na svojem blogu sredinom rujna, prozivajući Knighthead 'lešinarskim fondom' koji je došao zarađivati na propasti njegova koncerna.

Todorić, koji se od Agrokora oprostio 'otpusnim pismom', u kojem navodi da sve što je gradio 40 godina prepušta državi, okreće ploču i tvrdi da mu je tvrtka oteta lex Agrokorom te iznosi niz vrlo teških optužbi na račun Vlade, Martine Dalić, Ante Ramljaka i njegovih suradnika. Istovremeno, politika se zabavljala osnivanjem istražnog povjerenstva za Agrokor, na kojem je inzistirala oporba.

U listopadu postaje jasno koliko je Agrokor zapravo bio dužan i kako su se sve privatni troškovi obitelji Todorić pravdali na račun tvrtke. Objavljeno je revidirano financijsko izvješće, prema kojemu je konsolidirani gubitak Agrokor grupe za 2016. iznosio 11,04 milijarde kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi kuna. Zbog nepravilnosti Ramljak je podnio kaznenu prijavu protiv Todorića.

Ubrzo nakon toga policija je ušla u Todorićeve Kulmerove dvore i izvijestila da je u izvidima vezanima uz navodne nezakonitosti u Agrokoru uhićeno 12 osumnjičenih osoba, osim Ivice Todorića te njegovih sinova Ante i Ivana, koji nisu u Hrvatskoj. Osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly, koja je izrađivala revizorska izvješća za Agrokor.

Krajem listopada počeo je i pad Ante Ramljaka. Mediji objavljuju da se on prema odredbama ugovora o roll-upu ne može smijeniti, što on demantira. Javnost se tijekom studenog zabavlja svjedočenjima političara pred saborskim odborom za Agrokorom, a pred kamere su sjeli brojni bivši zaposlenici Agrokora, političara, bivši premijeri...

U prosincu se osnivaju dvije vrlo važne udruge: Udruga dobavljača Agrokora, koju vodi šef Podravke Marin Pucar, i Udruga malih dioničara Agrokora, na čijem je čelu Miroslav Jeličić Purko.

Mali dioničari pod svaku cijenu traže smjenu Ante Ramljaka zbog izjava da dionice Agrokorovih kompanija vrijede 'nula' i zbog inzistiranja na tome da jamstva koja su preuzela Agrokorove perjanice budu temelj za nagodbu vjerovnika.

Krajem godine Ramljak objavljuje prijedlog vjerovničke nagodbe, a on je razbjesnio dobavljače koji bi prema njemu dobili vrlo mali udio u 'novom Agrokoru' te bi trebali nekoliko godina pričekati isplatu i tzv. graničnog duga. Veliko nezadovoljstvo prijedlogom izrazila je prokuristica Kraša Marica Vidaković te je nacrt nagodbe poderala pred televizijskim kamerama.

Siječanj i veljača donose nove probleme Anti Ramljaku nakon što medijima 'cure' podaci o honorarima Texo Managementu, njegovu prijašnjem poslodavcu. Iako je izvanredna uprava poslije preuzimanja dužnosti objavila tko će sve raditi na restrukturiranju Agrokora, iznosi naknade Texu nisu bili službeno objavljeni.

Visinom naknada bavi se i premijer Andrej Plenković te je zadužio tim svojih suradnika da provjeri ispravnost isplaćivanih iznosa. Krajem veljače, nekoliko dana nakon što je s Martinom Dalić svjedočio pred saborskim povjerenstvom za Agrokor, Ante Ramljak daje neopozivu ostavku, navodeći kako ne želi biti prepreka donošenju nagodbe.

Nakon nekoliko dana žustre potrage za novim povjerenikom Vlada imenuje Fabrisa Peruška novim šefom, a Irenu Weber njegovom zamjenicom. Riječ je o ljudima koji su bili angažirani u izvanrednoj Upravi Agrokora i dobro upoznati sa svim otvorenim procesima.

Peruškov prvi potez je vraćanja Sberbanka za pregovarački stol. Održavaju se zatvoreni sastanci dobavljača i vjerovnika u Zadru, Splitu i Zagrebu i nekoliko dana od same godišnjice državne intervencije u Agrokoru objavljuje da je postignut načelni dogovor: ruske banke, Sberbank i VTB dobit će oko 44 posto 'novog Agrokora', a dobavljači oko osam posto, s time da će im sudbina i isplata graničnog duga biti vezane uz poslovne rezultate Konzuma.