milijuni SU U IGRI

Isplata europskog novca na čekanju: Hrvatska kasni s jednom važnom reformom

20.01.2025 u 10:47

Bionic
Reading

Iako je još 20. prosinca, poslala zahtjev za isplatom 835,6 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, novac do ožujka neće stići. Naime, Europska komisija zatražila je dodatan rok za evaluaciju ciljeva i reformi koje se planiraju financirati. Poseban je naglasak na tome što nije donesen pravni okvir kojim se treba redefinirati i unaprijediti rad državnih tvrtki

Odgođena je isplata šeste tranše novčanih sredstava temeljem Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji zahtjev za isplatu još 20. prosinca, iz Europske komisije poručuju kako je u međuvremenu došlo do zahtjeva za odgodom plaćanja od osam tjedana.

Razlog tomu je, kako smo doznali, činjenica da još uvijek nije donesen pravni okvir kojim se treba redefinirati i unaprijediti rad državnih tvrtki.

Inače, šesta isplata temeljem Mehanizma trebala je iznositi 835,6 milijuna eura te služiti za ispunjavanje 26 etapa i ciljeva reformi predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO). Dosad je Hrvatska povukla gotovo 63 posto bespovratnih sredstava, a ukupan iznos predviđen je 10 milijardi eura. Podsjetimo, ovo financiranje traje do 2026. godine.

'Nema razloga za zabrinutost. I druge zemlje članice su ranije tražile odgode. Vlada ima dovoljno vremena donijeti pravni okvir tijekom razdoblja odgode. Nacrt pravnog okvira je na javnom savjetovanju i očekujemo da će biti donesen do ožujka', poručili su predstavnici Europske komisije.

U fokusu EK

Naime, jačanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i modernizacija javne nabave su, između ostalog, u fokusu buduće isplate sredstava putem NPOO-a. S obzirom na ovu odgodu, povuklo se pitanje što će se dogoditi s planiranim sredstvima ako ona ne budu iskorištena do 2026. godine, kako je predviđeno.

'Potrebno je istaknuti da se ne radi o odgodi plaćanja, već isključivo o uobičajenoj proceduri ocjene zahtjeva za plaćanje od strane EK koji traje po nekoliko mjeseci. Drugim riječima, u skladu s uobičajenom procedurom i praksom sa svim državama članicama, što je istaknula i sama Europska komisija, na njihov prijedog pristali smo na dodatan rok za ocjenu šestog zahtjeva za plaćanje, kako bi Komisiji omogućili dovoljno vremena za njihove procedure ocjene i kako bi unutar toga roka Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske stupio na snagu', poručili su nedugo zatim iz Vlade Republike Hrvatske dodavši da to ne znači odgodu isplate.

Iz Europske komisije su poručili kako se radi na tome da sva sredstva budu pravilno raspodijeljena i da svi zadaci predviđeni NPOO-om svake zemlje budu i provedeni. No, priznali su da striktno gledaju provedbu reformskih zadataka, dok su kod investicija nešto fleksibilniji. Ako se i dogodi situacija da predviđeni novac ne bude potrošen krajem dogovorenog razdoblja, bespovratna sredstva će se preispitati i preusmjeriti na druge projekte. Neiskorištene zajmove će države članice morati vratiti.

Predstavnici EK su komentirali i aferu Beroš-Petrač, s obzirom na to da je dio spornih medicinskih uređaja nabavljen i europskim sredstvima. U samu istragu nisu htjeli ulaziti, ali kažu kako im je sporan sukob nadležnosti USKOK-a i EPPO-a, jer je nabavka robotskog mikroskopa za KBC Split išla putem europskih sredstava.

Držanje tempa

Inače, predstavnici Europske komisije sudjeluju na konferenciji o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti –Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj, koja se održava u Zagrebu. Na njoj će biti riječi o dosadašnjim postignućima i budućim izazovima u provedbi NPOO-a, s posebnim naglaskom na jačanje konkurentnosti i poticanje zelene tranzicije.

'Želimo poslati poruku hrvatskim vlastima da nastave raditi, jer trebaju držati tempo. Nema vremena za stajanje. Treba vam više ulaganja u visoke i financijske tehnologije', poručili su iz Europske komisije. 

Nisu propustili naglasiti kako sredstva iz europskih fondova čine ukupno 25 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, s time da sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost čine 13 posto, a iz kohezijskih fondova dobivamo jednu petinu BDP-a. 

Da bi se uvjerili kako napreduju investicije planirane NPOO-om posjetit će prvu obnovljenu osnovnu školu u Zagrebu koja je prešla na rad u jednoj smjeni, a u utorak će se uputiti u Varaždin kako bi posjetili tamošnju Opću bolnicu i dječji vrtić čije je uređenje financirano sredstvima NPOO-a.