Afrička svinjska kuga (ASK) poharala je svinjsku populaciju u Europi. Stigla je i u susjednu Mađarsku te opasno zaprijetila Hrvatskoj. Samo prošle godine u Europi je prijavljeno 5403 slučaja ove bolesti kod divljih svinja, a već ih je 600 novih zabilježenih u ovoj godini. Stručnjaci ističu kako je pitanje trenutka kada će se pojaviti i u Hrvatskoj, u kojoj je, između ostalog, naloženo smanjenje brojnog stanja divljih svinja u lovištima, a mi smo provjerili što će biti s tim mesom
'Zaraženo meso se neškodljivo uklanja, ono se ne može plasirati na tržište. U zaraženoj zoni, u krugu od tri kilometra, ništa od svinja, čak i onih zdravih, ne ide na tržište dok se ne ukine zaražena zona, o čemu odlučuje veterinarska inspekcija', odgovara za tportal Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja.
Objašnjava kako imamo populaciju divljih svinja koja se enormno razmnožila i pričinjava probleme ne samo u Slavoniji, nego i na otocima. Preko 40.000 jedinki divljih svinja, ističu na stranicama Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) prenoseći iz Lovačkog vjesnika, evidentirano je prošle godine u Središnjoj lovnoj evidenciji dok se ukupno uzgaja 1,16 milijuna domaćih svinja, od čega su 134.000 krmače i nazimice, a ostalo prasad i tovljenici.
vezane vijesti
'U Slavoniji divlje svinje čine štete na usjevima, ali zbog toga nije pojačan njihov odstrel. Divlje svinje su rezervoar i, ne jedini, ali glavni vektor širenja virusa afričke svinjske kuge. Njihovim odstrelom na biološki minimum pokušava se taj vektor širenja što više smanjiti', objašnjava u nastavku ovaj veterinar po struci.
Napominje kako virus prelazi s divlje na domaću svinju, ali nije opasan za ostale domaće životinje i čovjeka.
'Ništa se neće dogoditi čovjeku ako konzumira takvo meso. Nije opasan virus. Svakodnevno se u životu susrećemo s pojavom različitih virusa i zbog nekih obolimo, a zbog nekih ne. Jedan od takvih zbog kojih nećemo oboljeti je virus afričke svinjske kuge', govori Jančo.
Cjepivo, ističe se na službenim stranicama HLS-a, do danas nije razvijeno te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave bolesti osim usmrćivanja. Detaljno su izvijestili o pojavi ove bolesti koja se Europom širi još od 2014.
Lani je prijavljeno 5403 slučaja bolesti kod divljih svinja i već 600 novih u ovoj godini. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, prošle godine bilo je 1449 izbijanja bolesti kod domaćih životinja dok je godinu prije prijavljeno 265 izbijanja. Od početka epidemije 2014. zahvaćeno je više od 500.000 domaćih svinja.
Europska unija je u ovogodišnjem proračunu za kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge predvidjela 14,3 milijuna eura, najviše za Poljsku, 4,2, Rumunjsku, 3,4, te Slovačku, 1,7 milijuna eura. U posljednjih pet godina za iskorjenjivanje ove bolesti potrošeno je gotovo 60 milijuna eura. Zbog afričke svinjske kuge, pišu na stranicama HLS-a, odmah se zatvaraju granice te dolazi do velikih ekonomskih šteta zbog gubitka tržišta.
'Nisu samo opasnost divlje svinje. One jesu najveći rizik, ali su problem ljudi, prelazak ljudi, transport životinja... Veliku opasnost čine i turisti koji dolaze s termički neobrađenim namirnicama. Tako primjerice može doći turist iz Poljske ili Mađarske sa sendvičem koji je napravio od kobasice kod kuće. Poslije ga putem baci negdje na odlagalištu, gdje dođu životinje koje to razvuku', opisuje način širenja Jančo.
U Hrvatskoj zasad nije registrirana pojava ove bolesti, odgovorili su tportalu iz Ministarstva poljoprivrede.
'Kako Hrvatska nije zemlja u kojoj je izbila afrička svinjska kuga (dakle, rizična je, ali ne i zaražena zemlja), trenutačno nema posebnih ograničenja što se tiče mesa odstrijeljenih divljih svinja i njegovog plasmana na tržište. Lovoovlaštenici su obvezni uzorak odstrijeljene divlje svinje dati na pregled na trihinelu, od čega se uzima uzorak i za pretragu na afričku svinjsku kugu. Trošak pregleda pokriva Ministarstvo poljoprivrede', navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
