'Odojaka nema zbog kontinuirane nebrige i nevođenja računa o toj grani poljoprivredne proizvodnje. Dok smo prije pola godine imali viškove, pa je cijena bila 13 kuna, sada se ona kreće između 20 i 22, što nije normalno. Nama, proizvođačima prasadi takva situacija odgovara, ali to nije dobro zbog tržišta, potrošača i tovljača među kojima sam također', govori za tportal Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

Eksplozijom cijena, računaju, pokrit će gubitke koje su akumulirali tijekom proteklih godina.

'Odojaka ima, ali je cijena visoka. To nije slučaj samo kod nas u Hrvatskoj, nego i cijeloj EU. Riječ je o ciklusima koji su javljaju u svinjogojstvu. Međutim, prave države vode računa o tome da te oscilacije budu što manje u ponudi i potražnji', tumači ovaj veterinar po struci napominjući kako će cijena vrhunac dosegnuti sredinom svibnja, nakon čega se očekuje blag pad i njezino ispuhivanje.

Tek će uslijediti prava potražnja

Prava potražnja za odojcima uslijedit će tek poslije blagdana Uskrsa zbog različitih vrsta proslava poput pričesti, krizme, svatova kojih tijekom korizme, tumači Jančo, nije bilo, a s njima će dodatno buknuti i cijena.

'U Europi raste cijena odojaka što je posljedica krize u svinjogojstvu koja je počela nakon ruskog embarga i produbila se i 2015. Posljedično tome i u Europi se smanjio broj krmača, a time i broj prasadi, odnosno proizvodnja odojaka i došlo je do tržišnih poremećaja. U međuvremenu, posebice prošle godine, sektor europskog svinjogojstva, jer je Europa neto izvoznik što znači da više proizvodi nego li troši, uspjela je kompenzirati tržište Rusije koje je bilo značajno te pronaći neka druga poput Hong Konga, Filipina, Meksika, pa dijelom i Amerike', govori za tportal Branko Bobetić, direktor Udruge Croatiastočar.

Problem u drastičnom padu broja krmača

Obojica su suglasna s tim da je problem u Hrvatskoj dublji, a pripisuju ga drastičnom padu broja krmača, najvećim dijelom kod obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava zbog čega se promijenila i struktura nositelja svinjogojske proizvodnje.

'Broj krmača s nekadašnjih 260.000 pao je na 82.000. Prije su nositelji bili mali OPG-ovi, a sada su veliki sustavi', dodaje Jančo.

Prema državnim statistikama koje iznose u Croatiastočaru, u proteklih deset godina pala je i ukupna proizvodnja svinjskog mesa, sa 193.000 na prošlogodišnjih 95.000 tona dok je uvoz istovremeno porastao sa 32.000 tone koliko je iznosio 2007. na 90.000 tona koliko smo ga uvezli prošle godine.

'I to je zakon spojenih posuda', pojašnjava Bobetić, a Jančo se pita što jedemo jer cijena kilograma očišćenog odojka u trgovačkim centrima iznosi 24 kune dok je cijena živih odojaka u Europi tri eura odnosno oko 22,5 kune, a kalo iznosi 30 posto, u što se ubrajaju troškovi klanja, transporta i veterinarskih pregleda.