U nastojanju da što prije uravnoteže ponudu s kolabirajućom svjetskom potražnjom i spriječe daljnji pad cijena nafte, koje su od srpanjskih rekordnih 147 dolara za barel potonule više od 100 dolara, 12 članica te organizacije trebale bi donijeti odluku o trećem ovogodišnjem smanjenju proizvodnih kvota.

Barel po cijeni ispod 50 dolara vrlo je neugodna činjenica za sve članice kartela, zaslužne za trećinu svjetske proizvodnje nafte, pogotovo za Iran i Venezuelu koje ovise o višim cijenama crnoga zlata radi financiranja svoje ambicioznih domaćih programa

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, već je dala primjer - srezala je isporuke svojim klijentima i prije odluke o smanjivanju kvota kako bi pogurala cijene nafte prema 75 dolara za barel, razini koju saudijski kraj Abdullah smatra "poštenom" cijenom. Od kolovoza do studenoga Saudijska Arabija smanjila je isporuke sa 9,7 na 8,5 milijuna barela

Iako bi ograničeni oporavak cijena nafte pogodio recesijom zahvaćeno svjetsko gospodarstvo, analitičari se slažu da bi on pomogao da se svijet odmakne s ruba deflacije, koja ih sve više zabrinjava.

Rusija, najveća izvoznica nafte izvan OPEC-a, poslala je visoku delegaciju u Alžir u ulozi promatrača. Azerbajdžan je objavio da bi mogao doprinijeti odluci OPEC-a, no Meksiko je priopćio da ne planira smanjivati svoju proizvodnju.

Meksiko, Rusija i Norveška već su surađivali s OPEC-om na oporavku cijena nafte u dva navrata - u 1999. kada su pale ispod 10 dolara za barel, te u 2001. kada su ih zajedno pogurale iznad 20 dolara.

Analitičari napominju da se proizvodnja u zemljama koje nisu članice OPEC-a smanjuje, te da njihove proklamacije o smanjenje proizvodnje samo služe maskiranju efekta starenja naftnih polja i nedostatka ulaganja