Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno, pa je tako na Wall Streetu S&P 500 indeks polovicom tjedna dosegnuo novu rekordnu razinu, a potom izgubio te dobitke i tjedan završio s gubicima
Dow Jones oslabio je prošloga tjedna 1,8 posto, na 43.828 bodova, a S&P 500 0,6 posto, na 6.051 bod. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,3 posto, na 19.926 bodova. Na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se nestabilno. Polovicom tjedna S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su nove rekordne razine, pri čemu se potonji probio čak i iznad razine od 20.000 bodova.
Razlog je tomu bio snažan rast cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Tesla, Amazon, Meta Platforms... No, kasnije je došlo do korekcije cijena tih dionica, pa se Nasdaq vratio ispod razine od 20.000 bodova, a S&P 500 zabilježio gubitak na tjednoj razini.
vezane vijesti
U fokusu ulagača bili su podaci o inflaciji u SAD-u. Izvješće o potrošačkim cijenama pokazalo je da je inflacija u studenome porasla na 2,7 posto na godišnjoj razini, s 2,6 posto mjesec dana prije. Da je inflacija i dalje znatno iznad ciljanih razina američke središnje banke, potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama.
Te su cijene u studenome porasle 0,4 posto na mjesečnoj, a 3 posto na godišnjoj razini, više nego što su analitičari očekivali. A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori ili čak i prekine ciklus smanjenja kamatnih stopa.
Premda čelnici Feda već tjednima ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. prosinca Fed smanjiti kamate po treći put ove godine, za dodatnih 0,25 postotnih bodova.
I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Europska središnja banka smanjila je ključne kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, no to se očekivalo, pa nije znatnije potaknulo tržišta. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,1 posto, na 8.300 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 7.409 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,2 posto, na 20.405 bodova.
I na ostalim svjetskim burzama trgovalo se oprezno, unatoč tome što središnje banke smanjuju kamatne stope kako bi potaknule rast gospodarstava. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile švicarske i kanadske monetarne vlasti, dok su kineske to najavile za iduću godinu.
Dolar ojačao prema košarici valuta, euro oslabio
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, dok je euro oslabio nakon što je Europska središnja banka ponovno smanjila ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 106,94 boda. Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,6 posto, na 1,0505 dolara. Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 2,4 posto, pa je njezin tečaj dosegnuo 153,65 jena.
U fokusu ulagača bile su prošloga tjedna sjednice niza središnjih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućuje im smanjenje kamatnih stopa kako bi potaknule rast gospodarstava. Među ostalim, švicarska središnja banka smanjila je ključne kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska središnja banka.
Europska središnja banka smanjila je kamate već četvrti put ove godine, za daljnjih 0,25 postotnih bodova. No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru.
