Hrvatska je, zajedno s Bugarskom i Poljskom, u posljednje dvije godine zabilježila najveći porast cijena nekretnina unutar Europske unije, koji iznosi čak 24 posto. Zbog visokih cijena, osobito kod novogradnje, dinamika prometa na tržištu nekretnina pokazuje znakove usporavanja.

HRT je istražio što bi se moglo događati na tržištu nekretnina u nadolazećoj godini.

Ove godine najviše prodanih stanova zabilježeno je u Zagrebu, gdje je prodano oko 9300 jedinica. Na drugom mjestu je Primorsko-goranska županija s približno 3800 prodanih stanova, dok je u Istarskoj županiji prodano 3200.

Kada je riječ o prosječnim cijenama, stanovi na Jadranu drže primat s prosječnom cijenom od oko 2700 eura po kvadratnom metru. U Zagrebu je ta cijena približno 2300 eura, dok je u ostatku Hrvatske prosječna cijena kvadrata stana oko 1900 eura. Postavlja se pitanje što nas čeka na tržištu u idućem razdoblju.

Smanjenje broja kupoprodaja na području Hrvatske

Cijene stambenih kvadrata nastavljaju rasti, a interesa kupaca ne nedostaje. Međutim, agencije za nekretnine diljem Hrvatske primjećuju pad u broju zaključenih transakcija.

"Predviđamo smanjenje broja transakcija, dok bi prihodi mogli ostati na razini prošle godine. Potražnja za nekretninama je i dalje velika. U Istri cijene dosežu između tri i pol tisuće eura po kvadratnom metru pa sve do šest ili sedam tisuća, ovisno o lokaciji", istaknula je Lorena Kogej iz Dogma nekretnina za Istru. Prema dostupnim podacima, gotovo 80 posto kupaca u toj regiji čine strani državljani i hrvatski iseljenici. U Dalmaciji je situacija slična, jer stranci kupuju svaku treću nekretninu.

"Iako se mnogo gradi, i dalje nedostaje novogradnje, posebno stanova do 60 kvadrata. Cijene na atraktivnim lokacijama dosežu oko pet tisuća eura po kvadratu. Uočljiv je blagi rast cijena", izjavila je Jasminka Biliškov, predsjednica strukovne grupacije HGK Splitsko-dalmatinske županije.

"Promet nekretninama prošle je godine pao za 6,9 posto, dok je broj stranih kupaca također smanjen. Tržište se osjetno usporava zbog nedostatka ponude u novogradnji, dok su cijene rabljenih stanova dosegnule razine po kojima se više ne mogu prodavati jer su postale nerealne. Očekivanja su da će doći do stagnacije cijena, a kod određenih nekretnina možda i do pada", izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Ključna uloga poreznih izmjena

Za oko 1200 agencija za nekretnine na domaćem tržištu posla i dalje ima. "Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je zabilježen promet od devet milijardi eura u sektoru nekretnina, uz ukupno 190 tisuća transakcija", navela je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Dodatno, niske kamate na stambene kredite i rast plaća pridonose održavanju aktivnosti na tržištu. "Ako analiziramo makroekonomske uvjete, Hrvatska trenutno ima sve preduvjete za visoku razinu aktivnosti na tržištu nekretnina. Uz dvoznamenkasti rast zaposlenosti i plaća te porast stambenih kredita od gotovo deset posto, svi su uvjeti zadovoljeni", istaknuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Očekivane izmjene poreznih propisa mogle bi odigrati ključnu ulogu u oblikovanju cijena nekretnina u narednoj godini.