IPAK SE KREĆE

Osječka luka ulaže milijardu kuna u nove projekte, evo i koje

22.09.2017 u 08:44

Bionic
Reading

Osječani u razvoj teretne luke na rijeci Dravi planiraju uložiti gotovo milijardu kuna. Prvi od ukupno tri projekta već je dobio i zeleno svjetlo EU-a

Za gradnju terminala za pretovar rasutih tereta ukupno vrijednog 145,5 milijuna kuna iz fondova EU-a bespovratno stiže gotovo 118 milijuna kuna. S radovima na dravskoj obali kreće se u drugom kvartalu iduće godine, a terminal bi trebao biti gotov 2021. godine.

'Trenutno smo u fazi raspisivanja potrebnih natječaja koji prethode natječaju za izbor izvoditelja radova na izgradnji terminala', odgovorili su tportalu iz Lučke uprave Osijek, u kojoj je ukupno pet zaposlenih, zajedno s ravnateljem.

Ovim je projektom predviđena izgradnja 240 metara obale za pretovar rasutog tereta s dva veza za brodove, postrojenja za pretovar i usipni koš, kranska staza, ali i nastavak željezničkog kolosijeka te pristupna cesta, kao i sva potrebna infrastruktura. Gotovo 118 bespovratnih milijuna kuna od ukupno 145,5 milijuna kuna, koliko je vrijedan projekt, stiže iz Unijina Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija'.

Odmora u Lučkoj upravi nema jer se već kompletiraju i papiri za druga dva projekta. Dok je izgradnja i rekonstrukcija južne obale luke Osijek vrijedna 385 milijuna kuna, na 448 milijuna kuna procjenjuje se vrijednost izgradnje intermodalne infrastrukture, odnosno uređenje desne obale rijeke Drave u dužini od 2220 metara. Planira se izgradnja lučkih prometnica, kontejnerski terminal baziran na LO-LO tehnologiji prekrcaja kontejnerskom dizalicom, RO-RO terminal, a rekonstruirat će se i sadašnja vertikalna te kosa obala.

Pripremaju se još dva projekta

'Ta dva projekta su u fazi pripreme i još nisu spremni za kandidiranje prema izvorima financiranja', kažu nam u osječkoj Lučkoj upravi.

Realizacijom ovih projekata modernizirat će se luka, povećati pretovarni kapaciteti, kao i količina tereta, čime se stvaraju uvjeti za povećanje riječnog prometa na osječkom području, ali će istovremeno smanjiti prometno zagušenje u gradu te spriječiti moguće ekološko zagađenje u blizini osječkog KBC-a. Osijek će tako biti prvi koji će dobiti luku unutarnjih voda bazenskog tipa s usvojenim europskim standardima poslovanja.

Na prostoru stare luke planira se pak izgraditi putnički terminal zbog sve više najavljenih uplovljavanja riječnih kruzera jer se Osijek nalazi na ruti kružnih putovanja Dunavom od Beča do Crnog mora. Kroz pristanište Galija od početka ovogodišnje sezone, prema podacima Lučke uprave Osijek, prošla su 4863 putnika s 41 kruzera.

Hoće li Osijek biti poput Venecije
  • Hoće li Osijek biti poput Venecije
  • Hoće li Osijek biti poput Venecije
  • Hoće li Osijek biti poput Venecije
  • Hoće li Osijek biti poput Venecije
  • Hoće li Osijek biti poput Venecije
    +3
Osijek poput Venecije Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović

U planu i 'vodeni tramvaj'

Ove godine zakotrljala se zbog svega toga i priča o 'vodenom tramvaju' na Dravi, koji bi plovio naizmjenično s lijeve na desnu obalu, a putnici bi se iskrcavali na označenim stanicama. Tvrtka Hidroing ideju je zapakirala u priču o 'gradu na Dravi', iza koje stoji plan uređenja rijeke Drave na području Osijeka. Sve je predstavljeno i potencijalnim sudionicima projekta, između ostalog Lučkoj upravi.

Na papir su stavili procjene za neke cjeline projekta. Izgradnju deset 'vodenih stanica', odnosno pristaništa, uz nabavu pontona, projektnu dokumentaciju te provođenje nužnih istražnih radova, zaokružili su na oko 2,5 milijuna kuna, dok bi, procjenjuju, nabava dvaju 'vodenih tramvaja' s dizelskim agregatom stajala oko dva milijuna kuna, a dva s elektromotorom stajala bi oko tri milijuna.

'Cijenu investicije u ovom trenutku je teško odrediti jer se još definira obuhvat, ali je važno napomenuti da će u realizaciji projekta sudjelovati više subjekata', odgovorio je nešto ranije tportalu Zdenko Tadić, direktor Hidroinga, tvrtke specijalizirane za projektiranje i inženjering hidrotehničkih objekata, poput sustava vodoopskrbe, odvodnje, navodnjavanja, ali i projektiranje i nadzor nad izgradnjom luka u riječnom prometu, koja je prošle godine uprihodila 26,47 milijuna kuna, a dobit joj je iznosila 6,57 milijuna kuna.