'Dosad smo imali veliku neravnotežu, financiranje iz inozemstva poput onoga Reiffeisen i Hypo koje nije bilo pod određenom kontrolom. Razgovaram s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kako implementirati sudsku praksu u novo zakonsko rješenje, sve što možemo ići će u korist potrošača', kazao je Lalovac.

Nije želio otkriti na koji dio sudske prakse oko 'franka' misli dok se ne konzultira s Miljenićem. 'Ali, tim zakonom definirat ćemo i ovlasti i odgovornosti, odnosno ograničavanje kreditiranja u drugim valutama, na hrvatskom tržištu mogu biti samo kuna i euro, nema više egzotičnih valuta. Riješit ćemo i da se špekulativnim kapitalom više ne može financirati rješavanje stambenog pitanja, a pri tome mislim na prekogranično financiranje', dodao je ministar financija nakon okruglog stola o stabilnosti financijskog sustava na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

Ondje se gotovo otvoreno sukobio s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, glavnim ekonomistom Splitske banke Zdeslavom Šantićem i predsjednikom uprave PBZ-CO mirovinskog osiguranja Dubravkom Štimcem. Puna dva sata Lalovac i bankari prebacivali su lopticu odgovornosti za krizu i dužničko ropstvo u Hrvatskoj.

Vujčić se pohvalio mjerama HNB-a koje su na početku krize osigurale stabilnost financijskog sustava - zauzdavanjem kreditnog rasta do 2008. godine , implicitnim porezom na kredite i visokom obveznom pričuvom banaka, što je dovelo do visoke likvidnosti banaka. 'Kao tehnokrati smo napravili ono za što smo plaćeni, održali smo likvidnost i kupili vrijeme za reforme. Ostatak je na drugima', kazao je Vujčić. Tvrdi i da održavanje politike tečaja kune 'nije nečiji fetiš i uvjetovana je štednjom u stranim valutama, a odustajanje od toga po njemu bi ugrozilo stabilnost sustava. Nije ni potrebno jer Hrvatska ima strukturni višak likvidnosti četiri do pet puta veći od prosjeka EU-a, a još 20 milijardi kuna može se osloboditi kroz puštanje obvezne pričuve.

'Poanta regulatora je da učini bankovni sustav stabilnim i sigurnim, a ne da štiti one koji uzimaju kredite', dodao je i ustvrdio da u slučaju franak 'ljudi i dalje ne razumiju'. I Zdeslav Šantić upozorio je da se ne smiju zaboraviti lekcije iz prošlosti Hrvatske ili iz država poput Slovenije i Irske, gdje je manjkavost u vođenju bankarskog sektora proizvela ozbiljne posljedice.

Lalovac im nije ostao dužan nakon što se našalio da je, eto, konačno odgovorio na pitanje kad će sjesti za isti stol s bankarima.

'Tehnički, po knjigama, sve ovo što govorite je istina. Ali kada izađete iz ove dvorane postoji i realni svijet, zar je financijski sustav sam sebi svrha?! Pored svih tih ravnoteža žarišne točke ipak moraju izbiti na površinu, poput nezaposlenosti, nedovršenih projekata ili firmi u stečaju. Možda u javnosti izgleda kao da napadam banke, ali one jednostavno moraju snositi dio troškova krize. Moraju!One su jedan od glavnih generatora', kazao je Lalovac i žestoko nastavio.

Nakon što je opisao poteškoće oko restrukturiranja privatnog duga građana i tvrtki, obratio se direktno prisutnim studentima i profesorima. 'Na mirovine se troši 36 milijardi kuna, na zdravstvo 22 milijarde, na znanost 10 do 11 milijardi kuna godišnje. Javni sektor jest jedan od ključnih momenata strukturnih reformi, ali nije isključivi. Što bi vama profesorima značilo da se smanje plaće 20 posto, da se studentima smanji dio za studiranje, hoće li to potaknuti gospodarski rast? Ako ukinemo dio bolnice u Splitu, smanjimo mirovine koje su ionako niske, hoće li to potaknuti rast do 4 ili 5 posto? Ja osobno mislim da neće. Onaj tko dođe iza nas neka eksperimentira, ova vlada neće to raditi. Ova vlada je tri godine izvršavala sve svoje obveze iako je izuzetno teško, natjeravali su nas na ekstremne poteze i njih nismo činili jer nismo htjeli raditi eksperimente sa svojom zemljom. Neke druge zemlje su pokušale, različiti su uspjesi. Ili da se vratimo na uzrok problema, ja ne mislim da je to sveučilišni profesor, liječnik, policajac, vojnik ili umirovljenik', kazao je Lalovac.

'Danas se tvrdi da postoji novac, ali gle čuda, nemamo poduzetnika! Zamislite! Ja u to baš ne vjerujem jer imamo poduzetnike koji su i regionalni lideri, to nije mala stvar. Nudimo ruku i bankarskom sektoru da restrukturiramo dug kroz pravosuđe, ali vječni dužnici i dužničko ropstvo - ne! Upravljanje rizicima nije bilo na građanima. Ekonomskim rastom i restrukturiranjem duga rješavat ćemo javni dug, a deficit kroz ograničavanje potrošnje.'

Šantić mu je brzo odgovorio: 'Nema rasta ako sustav nije stabilan, a Hrvatska danas ima puno veći udio građana s vlastitim nekretninama jer nije uređeno tržište najma kao u Njemačkoj. Zašto vlasti nisu napravile alternativu? Banke su racionalne i ne mogu kreirati gospodarsku politiku, one nastoja maksimizirati mogućnosti za svoje vlasnike. Kakav nam je obrazovni sustav, jesu li građani zadovoljni uslugama u zdravstvu?, upitao je. Dubravko Štimac iz PBZ-CO mirovinskog fonda upozorio je da građani Hrvatske moraju napraviti tranziciju s kolektivne na individualnu odgovornost za svoju mirovinu, jer bi primanja umirovljenika kroz koje desetljeće mogla pasti s 46 na 32 posto prosječne plaće. Ustvrdio je da se nastoji ugroziti postojanje drugog mirovinskog stupa, što je Lalovac u ime Vlade demantirao.

'Brinem se kad čujem prijedloge koji se pojavljuju u javnosti, obično uoči nekih izbora, poput ukidanja valutne klauzule, devalvacije kune ili kreditiranja iz primarne emisije novca. To je de facto povratak u Jugoslaviju!', ustvrdio je guverner Vujčić. Kazao je da je Hrvatska daleko od grčkog scenarija, ali još uvijek traži 'srebrni metak' koji će riješiti probleme umjesto da se posveti stotinama reformi.
'Malu državu lako je promijeniti, ali to se neće dogoditi ako tražimo probleme tamo gdje ih nema', kazao je uputivši pogled Lalovcu.

'Svaki put mi skače temperament kad slušam kolege bankare. Sve im je divno i krasno, a nitko nije htio doći raditi u Ministarstvo financija', odmah se obrecnuo Lalovac. Tvrdi da ne postoji dovoljno inovativno i efikasno poduzeće koje bi podnijelo kamate od šest, sedam ili osam posto, pogotovo u usporedbi s konkurencijom koja dolazi u Hrvatsku. 'A banke su od početka krize svojim majkama kćerima samo kroz dividendu vratile deset milijardi kuna. gdje su to zaradile? U Hrvatskoj sigurno nisu financirale Facebook i visokotehnološke kompanije'.

Na pitanje o porezu na nekretnine odgovorio je da će trebati cijeli jedan mandat za 'finu prilagodbu i razgovor s ljudima'. Taj porez, kaže bit će instrument politike, a ne sredstvo kažnjavanja, te mora biti strogo namjenski. 'Nije cilj oporezivati građane s jednom nekretninom, ali zašto neki stranac koji kupi stan u Dubrovniku ili Splitu ne bi dao novac za lokalno zdravstvo? Kad se to građanima objasni, oni prihvaćaju', kazao je.
Bilo je i pitanja iz publike: mladi student upitao je kako doći do jeftinijeg kapitala za pokretanje posla. Dok ga je Zdeslav Šantić uputio na 'obiteljsku ušteđevinu' ili metodu crowdfundinga, Lalovac mu je ironično objasnio da banke drže svoj novac u HNB-u po kamati od nula posto 'jer nema dovoljn o dobrih projekata'. Uputio ga je na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj jer kamate od šest ili sedam posto biznis danas ne može podnijeti.

Guverner Vujčić na koncu je kazao da je hrvatski financijski sustav danas stabilan i dobro kapitaliziran, ali da na njemu stoji natpis 'lomljivo' jer bi njegovo uništavanje bilo jako skupo.
'Pa nitko u ovoj državi nije protiv stabilnosti, dapače. Pa tu stabilnost smo već platili sa 17 milijardi kuna novca svih hrvatskih građana', odgovorio mu je Lalovac, na kraju ipak još jednom pristojno apeliravši na banke da budu osjetljivije prema građanima i hrvatskim tvrtkama.