U prvom pokušaju spašavanja poduzeća i postizanja dogovora s bankama i državom, Europaress holding propustio je pobrojati više od milijardu kuna duga. S pola milijarde kuna koliko je prijavio u planu restrukturiranja, dug ključne kompanije u sustavu medijske kuće EPH lansiran je u samo nekoliko tjedana na čak 1,8 milijardi kuna, a umjesto banaka, glavni vjerovnici sada su postale njihove povezane tvrtke pa se novi plan mora pisati ispočetka. Pravni stručnjak Mićo Ljubenko u razgovoru za tportal.hr ukazuje na nedostatke zakona koji omogućuje poduzetnicima da se naknadno i nekažnjeno 'sjete' neprijavljenih obaveza i povlači paralelu sa slučajem Dalekovod
Krajem srpnja, otvoren je postupak predstečajne nagodbe, a mjesec dana kasnije, predstavljen je plan ozdravljenja u kojem su vlasnici medijske kuće Europapress holding (EPH), Ninoslav Pavić i WAZ, predložili vjerovnicima i Nagodbenom vijeću Fine da se tvrtka dokapitalizira sa 60 milijuna kuna, ne navodeći tko će osigurati svježi kapital. EPH je prijavio dugovanja od 508 milijuna kuna, više od 80 posto odnosilo se na kredite banaka, koji bi sukladno planu dijelom bili otpisani, prebijeni nekretninama ili reprogramirani. Prema povezanim društvima prijavili su obaveze od 61,4 milijuna kuna, od čega se za primljena jamstva odnosilo samo 6,7 milijuna kuna. U slučaju neuspjeha u pronalasku investitora, banke su prema planu trebale preuzeti većinsko vlasništvo nad EPH pretvaranjem dijela svojih potraživanja, dok bi sadašnjim vlasnicima ostalo oko 20 posto.
'Nije logično da dužnici griješe i po 100 posto'
No stari plan nakon ročišta održanog krajem prošlog tjedna pada u vodu. Nakon što su tamo prijavljena nova dugovanja, cijeli plan potrebno je napisati iz početka, kako bi uključili oko 1,2 milijardi kuna koje vlasnički povezane tvrtke potražuju po jamstvima za kredite koje je uzimao EPH. Ovaj manevar u slučaju EPH, kojim dužnik nakon predstavljenog plana ozdravljenja prijavi višestruko veće obaveze, prokomentirao je za tportal odvjetnik Mićo Ljubenko.
'Amerikanci su prošli naše bolesti s predstečajnim nagodbama i da bi disciplinirali dužnika da iskreno prikaže svoje stanje obaveza u predstečajnom planu, propisali su da sakrivene obaveze moraju isplatiti odmah! Drugim riječima, znači da će vam plan pasti u vodu i otići ćete u stečaj ako niste iskreni', upozorio je.
Smatra da bi i naš zakon trebalo mijenjati u tom smjeru, jer nije logično da dužnici 'griješe' i po sto posto u prikazivanju svojih obveza. 'Ovako svi gube vjerodostojnost. Slična situacija desila se u Dalekovodu, gdje su nakon prvobitnog plana izronile ogromne obaveze. Upozorio bih na odgovornost revizora u ovim slučajevima, a ne samo uprave dužnika za 'fleksibilna' stanja prava i obveza dužnika', naglasio je.
Za razliku od stečajnih postupaka, u kojima je stečajni upravitelj jedini ovlašten upravljati priljevima, u predstečajnim postoji manjak transparentnosti, jer povjerenik nema operativne ovlasti i bivša uprava i dalje ima pristup svemu pa tako i skrivanju prava i obaveza dužnika. Sumnjajući na fiktivno napuhane tražbine, sjetimo se da je sudac Mislav Kolakušić zatražio ocjenu ustavnosti u slučaju Dalekovoda, i na kraju srušio predstečajnu nagodbu.
Na pitanje može li se ovdje raditi o ciljanoj manipulaciji u odnosu na druge vjerovnike, i pokušaju da se 'dužnikovim igračima' istiskuju 'pravi vjerovnici' Ljubenko kaže: 'Teško je reći je li to ciljana manipulacija, ali svakako da nije primjereno, mada je za sada zakonito, prikazati bitno drugačije stanje naknadno, ako se isto moglo od početka. Naime, mnogi vjerovnici nisu sposobni pažljivo pratiti postupak i promjene, te formiraju svoj stav prema prvim informacijama. U slučaju EPH ipak nije problem isti kao da se to desilo po tzv. 'starom zakonu' kad bi takvi mogli glasati.'
Povezane tvrtke gube pravo glasa, ali pomažu...
S obzirom na to da je Europressholding otvorio postupak prema novom, izmijenjenom Zakonu o predstečajnoj nagodbi, njegove povezane tvrtke gube pravo glasa prilikom odlučivanja o predstečajnom planu, što u konkretnom slučaju znači da će banke kao glavni vjerovnici na kraju ipak voditi glavnu riječ oko sudbine poduzeća. 'Time je izbjegnut apsurd da se, kao u nekim slučajevima, nadglasavaju banke', upozorio je. No jamstva kao obaveze koje EPH ima prema povezanim tvrtkama ostaju, iako je riječ o uvjetnim obavezama pa se u slučaju da se kredit zatvori, jamstvo briše. Do namirenja iz jamstva dolazi samo ako se vjerovnik (banka) nije namirila prema planu od glavnog dužnika, što je u ovom slučaju Europapress holding.
'Nema urote zakonodavca s EPH-om, to je više naivan pristup zakonodavca prema poduzetniku, jer zakon računa na njegovo poštenje. Deseci poduzetnika rade tako da naknadno prikazuju obaveze, ali i svoja prava', komentirao je.
Situaciju u ionako složenom slučaju dodatno komplicira činjenica da su povezane tvrtke koje su iskazale potraživanja prema EPH i same u predstečajnom postupku, osim u slučaju Slobodne Dalmacije. 'Složeno rješenje vrlo je teško ostvariti u kratkom vremenu. Nije slučajno uspješno izglasavanje plana restrukturiranja Peveca i njegovog sudužnika u grupi trajalo dvije godine. Za vjerovnika svakako nije isto jesu li mu jamci živi ili su u tekućem predstečaju, koji će možda završiti kao likvidacijski stečaj. Povezivanje postupaka može biti izlaz', zaključio je Ljubenko.
S obzirom na to da stari plan financijskog restrukturiranja predviđa spajanje svih šest EPH-ovih tvrtki koje se nalaze u postupku predstečajne nagodbe, u novom planu će većina naknadno iskazanih jamstva i sudužništva vjerojatno biti poništena jer će sva imovina i obveze preći u novu tvrtku.
