Obveza poštivanja rokova plaćanja od strane jedinica lokalne samouprave, što će biti na sjednici Vlade u četvrtak, za ministra financija još jedan je težak, ali nužan korak u sređivanju države.

'Naravno da će za sve jedinice to biti vrlo velika obveza. No cilj Vlade je decentralizacija koja znači punu odgovornost za socijalnu zaštitu, zdravstvo i obrazovanje. Zbog toga će trebati jačati fiskalne kapacitete. Sredine, odnosno općine koje će biti nesposobne za ovakve fiskalne aktivnosti ostat će protokolarne, a njihove poslove obavljat će županije', najavio je Linić dodavši da će se će nastojati riješiti i nelikvidnost u privredi tako da bi se plaćanja mogla ugovoriti na rok do 60 dana.

Uz vrlo strogu disciplinu u plaćanju, okupljenim načelnicima i gradonačelnicima ministra financija vrlo jasno je rekao da se ovogodišnji program ušteda nastavlja i iduće godine, i to i na plaćama i na materijalnim troškovima

'I dalje ćemo na određeni način smanjivati zdravstveni doprinos, kao i parafiskalne namete, dokle stižu nove promjene u našim prihodima. Uvest ćemo i novi sustav oporezivanja nekretnina koji će zamijeniti komunalnu naknadu i poreze na vikendice. Neće to biti obračun po površini, nego na vrijednost nekretnina, a zakon će biti posebno nešto oštriji prema onima koji imaju imovinu van uporabe', najavio je Linić te naglasio da će novi porez biti prihod jedinica lokalne samouprave, ne državnog proračuna.

Za načelnike, gradonačelnike i župane, dodao je ministar financija, dobra je vijest što u državni proračun ove godine ima daleko veće prihode s osnove doprinosa zbog jačanja fiskalne discipline jer to znači da jedinice lokalne samouprave trebaju očekivati i veće prihode s osnova poreza na dohodak

No, najveći dio našeg zajedničkog posla, dakle države i lokalne samouprave, bit će predstečajne nagodbe i konsolidacija svih pravnih subjekata od najmanjeg obrtnika do velikih tvrtki. Probat ćemo sve učiniti da spasimo radna mjesta, ali i da isto tako kapitalno osposobimo tvrtke za nove projekte i zapošljavanje, što je krajnji cilj ovih restrikcija, a ja bih rekao odgovornog ponašanja. Vlada želi poduprijeti gospodarstvo da bude konkurentno. Nažalost, građani će morati platiti pune cijene komunalnih usluga, poput vode, smeća i prijevoza, kao što je to već riješeno u dijelu energetike, odnosno plina, struje i grijanja, upozorio je Linić.

Za one koji neće moći plaćati veće cijene komunalnih i sličnih usluga, planiraju se osigurati socijalne potpore.

'Vlada je napokon pokrenula državna tvrtke i vjerujem da će se tu planirane investicije ostvariti 100 posto. Aktivnim radom s EIB-om, EBDR-om, WB i drugima uspjeli smo dogovoriti ogromne iznose, kao što se vidjelo prilikom potpisivanja triju ugovora u utorak. Prema tome, novaca će biti, programi su ambiciozni, a već će iduće godine investicijska aktivnost biti vidljiva u proračunima jedinica lokalne samouprave. No daleko lakše bit će nam 2014. i 2015. godine kada tu budu i fondovi EU-a', ustvrdio je Linić naglasivši da, ako ne povučemo 12 milijardi kuna, a to bi trebala prije svega lokalna i regionalna samouprava, onda nismo ništa učinili.

Osnovni problem je što država do sada nije funkcionirala. Mogli ste ne plaćati, ne raditi i dobivati plaću. U DIOKI-ju devet mjeseci ne rade i traže plaću. To su stvari koje će se čistiti idućih šest mjeseci. Čišćenja i pospremanja neće biti u sredinama gdje su se dosad racionalno ponašali, poput Međimurja, imali su vanjska tržišta i nisu ih izgubili. Svi koji to nisu ostat će bez djelatnosti. Vladina je poruka: mi smo svoje kolektivne ugovore posložili. Potpisali smo nove, a otkazali stare gdje nije bilo suradnje. Sada postavljamo pitanje: što čekate u državnim poduzećima? Što čekate? Sindikat pita što se miješamo, ali ako ovdje u Međimurju ljudi izvoze i imaju nisku plaću, što bi trebali tolerirati visoke plaće u HEP-u koji diže cijene. Ili u neracionalnim cestama čije kredite plaća svaki od vas? Nećete više prebacivati na Međimurce i kredite za ceste, gradilišta i preskupu struju. Dosada se tako radilo, ali više neće jer svi moramo biti štedljivi', upozorio je Linić.

'U čemu je moj optimizam? Ove godine 1,36 milijuna zaposlenih, a do kraja mandata 1,5 milijuna najmanje čak i više. Solidne plaće i na vrijeme. Bez problema s uplatama za zdravstvo i mirovinski, bez problema s uplatama poreza na dohodak. Tu je i promjena da će bogatiji više plaćati za zdravstvo i obrazovanje. Sigurnost i bolja zdravstvena zaštita. To nam je cilj. I ako je već netko bogat, to mora biti od svog rada i rezultata rada, a ne zato što krade građane Hrvatske. To su bitne promjene koje trebamo odraditi da bismo imali ugled u EU-u i u svijetu i da kreditori ne biježe od nas. To je sada najvažnije', naglasio je Linić u Čakovcu.