Nakon što je nedavno zagrebački Ekonomski institut objavio svoja očekivanja o smanjenju BDP-a u 2009. za 1,4 posto, to ukazuje na još jedno priznanje recesije, pri čemu se prognoze glavnih ekonomista banaka o ovogodišnjem smanjenju BDP-a kreću u rasponu od 0,6 do 2,3 posto pada.

Iako očito predviđaju recesiju, ekonomisti ne očekuju financijsku krizu, proizlazi iz ankete objavljene najnovijim HUB Izgledima "Priznanje recesije, negacija krize".

Najjači učinak na pad BDP-a prema očekivanjima ekonomista doći će sa strane investicija i izvoza, kog kojih se očekuje pad za 3,1 posto odnosno 4,2 posto.

Ekonomisti su vrlo kritični prema fiskalnoj politici i prognoziraju deficit proračuna od 2,7 posto BDP-a. Pritom se bitno veći deficit od predviđenog proračunom može protumačiti manjim očekivanim poreznim prihodima zbog nižeg očekivanja gospodarskog rasta.

Ekonomisti ne očekuju dramatično povećanje stope nezaposlenosti. Povratak stope nezaposlenosti na razinu od 10,2 posto može se okarakterizirati umjerenim. Prosječna prognoza za inflaciju je na 3 posto

Iako očito predviđaju recesiju, ekonomisti negiraju financijsku krizu, što se može iščitati iz nekoliko parametara, navodi se u analizi.

Prvo, pojašnjava se, nastavak deficita tekućeg računa bilance plaćanja (-8,9 posto BDP-a) i rasta omjera vanjskog duga i BDP-a (97 posto) pokazuje da ekonomisti vjeruju da će međunarodni kapital i dalje pritjecati u Hrvatsku, premda sporijim tempom nego ranijih godina.

Drugo, među ekonomistima postoji konsenzus o tome da HNB neće mijenjati kamatnu stopu na obratnim repo aukcijama, svi očekuju 6 posto (sadašnja razina) kroz cijelu ovu godinu.

Treće, kamatna stopa tržišta novca i tromjesečni ZIBOR očekuju se na razinama od oko 8 posto. Pritom nitko ne očekuje te kamatne stope iznad 10 posto.

Četvrti argument u prilog tezi da ekonomisti negiraju mogućnost širenja financijske krize u Hrvatskoj su njihove prognoze tečaja. Tečaj eura je otklizao sa 7,1 do 7,4 u relativno kratkom razdoblju. Očekivanja ekonomista za kraj godine kreću se između 7,45 i 7,60

S obzirom da očekuju obnavljanje priljeva kapitala i izostanak snažnijih financijskih šokova, predviđaju stabilizaciju kamatnih stopa tržišta novca i prinosa na obveznice na oko 8 posto, dok bi se tečaj na kraju godine mogao naći na nešto slabijoj razini od sadašnje.

Opisani financijski scenarij nije dovoljan za sprječavanje recesije, ali je posve dovoljan za sprječavanje financijske krize i blokadu produbljivanja recesije, zaključuje se.

Glavni ekonomisti banaka (ZABA, PBZ, RBA, HYPO, Erste) ističu da su u anketi, provedenoj krajem siječnja ove godine, iznosili svoje osobne stavove, a ne službene stavove svojih banaka.