Prvotni planovi uključivali su, podsjeća Reuters, kopneni terminal kapaciteta od oko šest milijardi prostornih metara plina sa ciljem opskrbe zemalja središnje i istočne Europe.

Strani ulagači, uključujući neke iz SAD-a, pokazali su interes za terminal na otoku Krku, a očekuje se da će se razgovori o financijskim detaljima ubrzati idućih mjeseci.

Panenić kaže da je energetski sektor jedan od najvažnijih za poticanje investicija u Hrvatskoj, čije je gospodarstvo lani poraslo 1,6 posto nakon šest godina recesije.

'Nadamo se da će bolje iskorištavanje EU fondova za razvoj i reforme usmjerene na olakšavanje investicija dovesti do rasta gospodarstva u ovoj godini od najmanje 2 posto', kaže Panenić. Dodao je kako u idućih 12 mjeseci Hrvatska kani dovršiti promjene zakona kako bi pojednostavila i ubrzala investicijske procedure i smanjila troškove.

Panenić kaže i kako HEP planira investicije od oko 3,6 milijardi kuna za modernizaciju objekata i povećanje kapaciteta proizvodnje struje iz hidroelektrana. Istaknuo je da bi Vlada mogla izdati između 10 i 25 posto dionica kompanije 'ako pronađemo odgovarajućeg partnera koji bi od HEP-a mogao stvoriti velikog regionalnog igrača'.

Kazao je i kako Vlada želi obnoviti razgovore s mađarskim MOL-om o Ini. 'Ne mogu jamčiti da će do toga doći prije ljeta, ali Vlada radi na svojoj pregovaračkoj poziciji. Želimo se primarno fokusirati na investicije i poboljšanje poslovanja Ine', kaže Panenić.

Reuters podsjeća da se Hrvatska, koja posjeduje oko 45 posto dionica Ine, i MOL, koji ima udjel od gotovo 50 posto, već godinama ne slažu po pitanjima upravljačkih prava i investicija u Ini.