Prije nekoliko dana navršilo se okruglih pedeset godina od prvog leta Jumbo Jeta – nadaleko prepoznatljivog modela aviona Boeing 747 koji je u proteklih pet desetljeća donio pravu malu revoluciju u avioprijevoz. Do pojave ovog novog modela aviona iz proizvodnih pogona američke kompanije Boeing letovi su uglavnom bili rezervirani za poslovnu klijentelu i one koji su si mogli priuštiti skupe aviokarte.

Boeing 747 je bio prvi model u povijesti iz grupe takozvanih širokotrupnih putničkih aviona – onih koji imaju dva prolaza za putnike i obično više od sedam sjedala u jednom redu. Popularni Jumbo Jet i njegova tipična 'grba' na trupu tako su donijeli skok broja raspoloživih sjedala po letu, što je rezultiralo drastičnim sniženjem cijena karata za avioprijevoz. Prvi Boeing 747 završen je krajem rujna 1968. godine, a prvi let uslijedio je 9. veljače 1969., da bi u komercijalnu upotrebu ušao godinu kasnije.

Kao i mnogi veliki projekti, razvoj Jumbo Jeta bio je protkan problemima i umalo je uzrokovao bankrot kompanije. Sam interes za većim zrakoplovom od onih koji su bili u upotrebi u to doba javio se već u prvoj polovici šezdesetih godina. Juan Trippe, tadašnji šef u međuvremenu propale aviokompanije Pan American Airways, bio je posebno zainteresiran za avion s većim kapacitetom putnika i uspio je s čelnicima Boeinga dogovoriti razvoj novog modela te je potpisan ugovor o kupnji 25 komada s tadašnjom cijenom od 550 milijuna dolara. Nakon što su vidjeli snažan interes Pan Ama interes su iskazali i drugi avioprijevoznici te su također naručili novi model.

Čak i uz takav interes razvoj novog aviona bio je vrlo rizičan pothvat. Uz zahtjevne rokove, financijske i tehnološke izazove, Boeing je morao sagraditi potpuno novi pogon koji danas nosi titulu najveće građevine u svijetu po iskoristivom volumenu. Već i sama izgradnja tog pogona bacila je kompaniju u dugove. Probni letovi tijekom 1969. otkrili su nekoliko problema, a među njima najvažniji je bio onaj s pogonskim motorima koji nisu bili dovoljno snažni za predviđenu veličinu i težinu, koje su porasle u odnosu na prvotni dizajn.

Problemi s motorima nisu bili riješeni čak ni do ulaska aviona u putnički promet i aviokompanije su zbog toga imale mnoga kašnjenja. U jednom trenutku Boeing je u svojim pogonima imao tridesetak aviona koji nisu mogli biti isporučeni dok proizvođač motora Pratt & Whitney ne popravi motore. U međuvremenu, prihodi Boeinga su bili nedovoljni, Sjedinjene Američke Države su se nalazile u recesiji i narudžbe su presušile, što je kompaniju dovelo na rub financijskog ponora.

S vremenom je Boeing uspio vratiti dio novca investiranog u razvoj, prodaja je ojačala krajem sedamdesetih i do osamdesetih Jumbo Jet je uspješno i profitabilno letio zrakom. Kroz tako dug radni i proizvodni vijek originalni dizajn je, naravno, prilagođen, a razvoj tehnologije omogućio je i bitne preinake koje su se odrazile u novim varijantama modela. Posljednja takva, Boeing 747-8, najavljena je 2005., a proizvodi se od 2008.

Broj ljudi koje određeni model 747 može primiti varira i, ovisno o konfiguraciji, mogao bi dosegnuti i 660, no najčešće se koristi u varijanti koja prevozi oko 450 putnika. Do pojave Airbusovog modela A380 Jumbo Jet je desetljećima nosio titulu najvećeg putničkog aviona u svijetu te time bio i vrlo važan statusni simbol. Niz država je osigurao Boeinge 747 za transport svoje političke elite, a najpoznatija su svakako dva identična zrakoplova koje koristi američki predsjednik za svoja putovanja.

Kao ultimativni znak luksuza, prerađenu verziju 747-ice su si priuštili i neki bogataši pa se zna da je jednu koristio hongkonški kralj nekretnina Jospeh Lau, kao i sultan od Bruneja. Nekolicina ih se našla i u vlasništvu čelnika bliskoistočnih država bogatih naftom, u kojima je koji put teško odvojiti privatno vlasništvo od državnog. U rujnu prošle godine objavljeno je i da je katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani turskom predsjedniku Recepu Erdoğanu poklonio 500 milijuna dolara vrijedan B747-8i nakon što je čuo da se turska vlada interesira za njegovu kupnju.

Osnovna cijena nove 747-ice danas se kreće oko četristotinjak milijuna dolara. Lete u flotama desetak kompanija poput Lufthanse, Korean Aira, Air Chine, Cathay Pacifica, što u putničkim, što u teretnim verzijama, a prema raspoloživim podacima u redovnoj upotrebi ih je oko 475. Internetska stranica Flightradar24, koja u realnom vremenu prati aviopromet u gotovo cijelom svijetu, povodom obilježavanja 50. godišnjice B747 zbrojila je koliko letova taj tip aviona obavi dnevno i pobrojali ih više od 720. Uzme li se u obzir da je u cijeloj povijesti proizvedeno manje od 1600 komada tog zrakoplova, brojka je itekako dobar znak toga koliko se 747 dosta koristi čak i danas.

Inicijalna odluka projektanata i dizajnera da paralelno razviju i putničku i teretnu verziju pokazala se proročanskom jer Boeing 747 danas na životu više drži prijevoz tereta nego putnika. Novorazvijeni modeli zrakoplova u posljednjih su dvadeset godina bitno snizili troškove prijevoza po putniku i putničke aviokompanije danas najviše naručuju avione koji imaju dva pogonska motora, proizvode se od modernih materijala te troše i zagađuju manje. No interes za 747 u njegovoj teretnoj varijanti nije u potpunosti iščeznuo zahvaljujući snažnom rastu internetske trgovine i želje za brzom dostavom paketa i robe.

Boeing trenutno proizvodi šest Jumbo Jeta na godinu i, prema sadašnjem stanju narudžbi, proizvodnja bi trebala trajati do 2022. godine, što znači da će nadmašiti i puno mlađi A380, za koji su iz europske kompanije upravo ovih dana najavili prestanak proizvodnje. Ono što je interesantno je da se B747 i dalje najvećim dijelom sastavlja ručno, kao što je to bilo i prije pedeset godina, a u izradu jednog aviona ulazi oko šest milijuna raznih dijelova. Prema posljednjim podacima proizvođača s kraja siječnja ove godine, u pet desetljeća proizvedeno je 1548 raznih varijanti Boeinga 747 i još 24 su u narudžbi.

Boeing navodi da je flota dosad proizvedenih 747-ica preletjela 121,5 milijardi kilometara (ekvivalent više od 137 tisuća povratnih letova od Zemlje do Mjeseca ili 10 takvih letova od Sunca do Plutona) i prevezla više od 5,9 milijardi putnika. Činjenica da se i dalje proizvodi i da će u upotrebi ostati barem još desetljeće, ako ne i više, govori dovoljno o tome koliko je uspješan legendarni Jumbo Jet te da će trebati još neko vrijeme da odleti u povijest.