Sudeći prema pismu koje je predsjednik Uprave Josip Jagušt uputio dioničarima povodom objave revidiranog konsolidiranog financijskog izvješća, Petrokemija u 2012. neće ponoviti prošlogodišnju profitabilnost. Planom poslovanja Petrokemije za 2012. godinu predviđena je dobit u iznosu od 20,7 milijuna kuna, što je za 87,1 milijuna kuna ili 80,8 posto manje od realizirane dobiti u 2011. godini. 

Jagušt napominje da je procjenu poslovanja u sljedećim godinama u ovom trenutku vrlo teško dati s obzirom na brojne nepredvidive utjecaje na financijski rezultat, a posebno učinke stvarne uspostave tržišta plina u Hrvatskoj. Dodaje i da je izlazak iz recesije i dugoročno definiranje opskrbe plinom po razumnim cijenama odgovor na većinu problema na koje danas nailaze.

'U 2012. ohrabruju nas pozitivni učinci potražnje za gnojivima na svjetskom tržištu u tekućoj proljetnoj sezoni, ali i zabrinjava rast cijena energenata. Ograničena potražnja na hrvatskom tržištu je prolazna, a sposobnost izvoza na najizbirljivija europska i svjetska tržišta daje nam nadu da smo sposobni odgovoriti na izazove budućeg poslovanja', kaže Jagušt.

'Razina domaće potražnje za gnojivima povezana je sa stanjem ratarske proizvodnje, odnosom cijena repromaterijala i gotovih proizvoda u poljoprivredi (niske cijene osnovnih poljoprivrednih kultura generiraju ekstenzivnost u primjeni agrotehničkih mjera i obratno). Uvoz gnojiva je još uvijek bio umjereno cjenovno neatraktivan – u 2011. uvezeno je oko 45.000 tona, što je oko 10 posto tržišnog udjela, od čega je dio asortimana koji Petrokemija ne proizvodi', navodi se u izvješću.

Petrokemija je lani u modernizaciju postrojenja i ekologiju investirala 44,1 milijun kuna, neznatno više nego u 2010. Uprava napominje kako je zbog ograničenih izvora financiranja lani nastavljen trend relativno niske razine investicija iz prethodnih godina, no u 2012. se predviđa intenzivnija investicijska aktivnost.

'U sljedećim godinama nužno je povećanje investicija u zaštitu okoliša, poboljšanje energetske učinkovitosti i kondicije postrojenja, ali će intenzitet investiranja biti i dalje ograničen raspoloživim izvorima financiranja. Povećani ekološki zahtjevi, energetska i tehnološka efikasnost stavljaju nas pred obvezu intenziviranja investicijskog ciklusa, a s druge strane financijska ograničenja i relativno visoka zaduženost nametnula nam je krajnje obazriv i selektivan pristup novim ulaganjima. Odabir prioriteta i utvrđivanje dinamike investiranja u skladu sa skorim pridruživanjem Hrvatske EU upućuje na traženje novih izvora i oblika financiranja', navodi se u izvješću.