Ministarstvo financija prije dva je dana lansiralo web-servis Državne riznice preko kojeg se detaljno može pretražiti koje tvrtke i u kojem financijskom iznosu posluju s državom. Na servisu je dovoljno ukucati OIB tvrtke da bi se dobili podaci o njezinu poslovanju s ministarstvima, zavodima ili agencijama, a u medijima su već izneseni financijski iznosi i najzvučnija imena koja rade s državom, od Agrokora, Ine do vodećih informatičkih tvrtaka
'Ovo je velik iskorak i ono na čemu ću inzistirati u ovih godinu dana potpuna je transparentnost javnih financija, do svake kune, do svake lipe. Onda ćemo probati vidjeti može li se uštedjeti na državnim financijama, možemo li biti efikasniji i bolji. Mislim da možemo', rekao je ministar financija Boris Lalovac na prvi dan puštanja u rad spomenutog servisa.
No unatoč sigurno pohvalnim ocjenama za puštanje u rad ovakvog servisa, tportal.hr je uočio i prve njegove nedostatke.
To se najjasnije vidi na primjeru Belupa, farmaceutske kompanije koja posluje u sklopu koprivničke Podravke. Prema podacima Državne riznice, ispada da je ta kompanija bila dobavljač za Ministarstvo gospodarstva tijekom ove godine u iznosu od čak dva milijuna kuna.
S obzirom na to da je potpuno nelogično da jedna farmaceutska tvrtka bude dobavljač za Ministarstvo gospodarstva, iz njega smo dobili sljedeće pojašnjenje: 'Radi se o dodjeli potpora iz Operativnog programa regionalnih potpora za ulaganje u opremu Ministarstva gospodarstva', objasnili su nam napominjući da je samo ove godine 123 projekta tvrtaka dobilo poticaje ukupne vrijednosti više od 381 milijun kuna
Nejasno je zašto prije puštanja u rad ovakvog hvalevrijednog servisa nisu razdvojene tvrtke-dobavljači od onih koje dobivaju potpore od države za svoje projekte s obzirom na to da to da su to dvije potpuno različite stvari.
Inače, prema riječima ministra Borisa Lalovca, više od 100 milijardi kuna godišnje se okrene u našem gospodarstvu na poslovima s državom.
Naglasio je i da je ovo tek prvi korak te da će se alat dalje razvijati dok će se u drugoj fazi zatražiti i od svih javnih poduzeća da budu transparentna te da koriste nove tehnologije i javno prezentiraju s kim i kako rade, a isto se odnosi i na lokalnu upravu.
