"Dobili smo važan i ohrabrujući signal kao država koji ima strategiju za uvođenje eura i koja je dio svojih aktivnosti fokusirala na akcijski plan o ispunjavanju kriterija za europski tečajni mehanizam 2 kao predvorje euro grupe. Na tom tragu, poruka o valutnoj razmjeni je izrazito bitna i ohrabrenje Hrvatskoj, ne samo da ustraje na putu uvođenja eura, nego je i u aktualnoj situaciji nova mogućnost u kojoj po prvi puta Hrvatska ima prigodu razmijeniti s ECB-om dvije milijarde eura", rekao je Plenković nakon užega Vladina kabineta.

Dodao je da se tako otvara prostor za domaće financijske institucije "na način koji blagotvorno, ohrabrujuće i umirujuće djeluje na financijska tržišta i uopće način za suočavanje s aktualnom krizom".

HNB je u srijedu izvijestio da je s ECB-om uspostavio "valutni swap", koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. Valutni swap je HNB-u na raspolaganju u slučaju potrebe. Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima, a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama.

Valutni ugovor o razmjeni bit će aktivan do 31. prosinca 2020. godine, a po potrebi ga je moguće i produžiti.

Premijer je odgovorio i na pitanje o MMF-ovoj procjeni pada hrvatskoga BDP-a u ovoj godini od devet posto te je li jedna od mjera suočavanja s krizom rezanje plaća u javnom sektoru.

Rekao je kako procjene raznih institucija variraju i da će negativnih efekata sigurno biti, a da je važno zadržati mogućnost financiranja Vladinih mjera i normalno funkcioniranje države.

Što se tiče mogućeg smanjenja plaća, rekao je kako Vlada želi da "smjer racionalizacije bude takav da se ide dogovorno sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje".

Na primjedbu da se taj dogovor trenutno ne čini izvjesnim, rekao je kako su u medijima prisutne informacije koje su "doslovno vrsta pabirčenja", te da se neće "osvrtati na informacije koje nisu točne", aludirajući na medijske najave da se jučer trebao održati sastanak u Vladi o smanjenju plaća u javnom sektoru.

Novinare je zanimao i premijerov komentar tvrdnji prema kojima dodjela financijske pomoći poslodavcima za očuvanje radnih mjesta nije dovoljno transparentna te hoće li se znati tko je sve dobio pomoć.

Odgovorio je kako Vlada ne vidi na koga se točno misli kad se spominju eventualne zloporabe te da je to eksplicitno pitao jednog čelnika sindikalnih središnjica, ali da nije dobio odgovor.

"Ako nekom date naknadu od 3.250 kuna po radniku, on to ne može ne proslijediti jer je to zakonski minimalna plaća, pa ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije", rekao je premijer.

Najavio je i da će Hrvatski zavod za zapošljavanje objaviti popis svih pravnih osoba koje su tražile tu vrstu naknade.

"Ključno je da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražila i dobile naknadu", rekao je Plenković.

Izvijestio je da je za više pod 80 tisuća tvrtki isplaćeno 1,3 milijarde kuna.