Župani triju sjeverozapadnih županija traže izmjenu dijela antirecesijskih mjera koje utječu na proračune, ali i decentralizaciju izvornih prihoda lokalnih uprava
Međimurski župan Ivan Perhoč, varaždinski župan Predrag Štromar te župan Krapinsko-zagorske županije Siniša HajdašDončić nisu zadovoljni Vladinim antirecesijskim mjerama u dijelu izmjena poreznih stopa i razreda poreza na dohodak koje bi, prema najavama, na snagu trebale stupiti 1. srpnja.
Naime, iako pozdravljaju Vladine mjere koje doprinose racionalizaciji i izlasku iz krize, smatraju da te promjene idu u korist boljeg punjenja državnog proračuna, ali na teret proračuna općina, gradova i županija, stoga traže njihove izmjene, kao i veću decentralizaciju Hrvatske.
'Vlada je najnovijom mjerom u dosadašnjoj maniri centralističkog upravljanja sustavom, pa tako i poreznim sustavom, krenula spašavati državni proračun na račun proračuna lokalnih uprava i samouprava, čime će se zadati težak udarac njihovom daljnjem funkcioniranju', upozoravaju župani koji će na tu temu danas u podne održati zajedničku konferenciju za novinare u Nedelišću.
Zbog izmjena poreznih stopa i razreda poreza na dohodak, kako su izračunali, samo će proračuni njihovih županija godišnje izgubiti oko 12,6 milijuna kuna.
'Radi se o novcu koji će direktno biti oduzet županijama za podmirivanje troškova financiranja prijevoza tisuća učenika, financiranja rada ustanova socijalne skrbi, vrtića i škola, kao i subvencioniranja te poticanja malog i srednjeg poduzetništva, odnosno obrtništva. Radi se također i o novcu koji će županijama biti oduzet za ulaganje u projekte regionalnog razvoja u turizam i gospodarstvo, pa će se ti projekti morati gasiti, čime će se generirati dodatni porast nezaposlenosti', upozoravaju u pozivu na presicu.
Svime time, smatraju župani, zaustavlja se proces političke, upravne i financijske decentralizacije koji je postavljen kao prioritetan za kvalitetan razvoj Hrvatske, a nužan je i za dobivanje novca koji je rezerviran za tu namjenu u proračunu EU-a.
'Hrvatska, poput svih zemalja Europske unije, mora biti temeljena na načelu supsidijarnosti, odnosno tako da građani što više lokalno odlučuju o svojim potrebama preko izabranih predstavnika. A decentralizacija Hrvatske neizvediva je bez decentralizacije financijskih prihoda, i to tako da općine, gradovi i županije raspolažu s barem 20 posto ukupno prikupljenih poreznih prihoda', upozorio je na nedavnom susretu u Donjoj Stubici varaždinski župan Predrag Štromar, napominjući da je trenutno u Hrvatskoj taj postotak ispod deset, dok je europski prosjek oko 30 posto.