Posrnuće Agrokora

Premijer Andrej Plenković na Badnjak 2016. sazvao je izvanrednu konferenciju za medije u kojoj je najavio da država kreće 'na Inu'. Međutim, već u prvim danima 2017. kreditna agencija Moody's smanjila je kreditni rejting Agrokora, zbog čega su mu pale cijena obveznica i krenule su špekulacije o tome da koncern Ivice Todorića ne može vraćati dugove. 

Od ožujka je postalo jasno da je Agrokor u ozbiljnim problemima pa se počelo nagađati o tome što Hrvatsku čeka ako najveća privatna kompanija ode u stečaj. Dodatno, nagađalo se o tome da će Agrokor preuzeti ruski Sberbank iz kojeg su poručili da ih to ne zanima, već da pripremaju plan za tromjesečno preživljavanje.

I dok su se dobavljači sastajali s Vladom, koja je već najavila mogućnost donošenja posebnog zakona za spas Agrokora, početkom travnja na scenu je stupio Antonio Alvarez III., stručnjak za restruktiranje koji je sa svojim timom trebao iznjedriti rješenje. 

Lex Agrokor i izvanredna uprava 

No Alvarezova karijera u Agrokoru nije potrajala dugo. Već 10. travnja Ivica Todorić aktivirao je lex Agrokor, čime je koncern prepustio državnoj upravi i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku. 

On je u prvim danima deblokirao račune Agrokorovih kompanija, pregovarao s bankama i dobavljačima i dobio kredit od 80 milijuna eura, čime si je kupio vrijeme do lipnja, kada je ugovorio 'roll up' kredit s nizom banaka i zaključio da ima dovoljno novca da završi restrukturiranje. 

Do jeseni pod Ramljakom je završena i revizija poslovnih knjiga Agrokora koje su pokazale da je za vrijeme Ivice Todorića bilo raznih malverzacija, od prenapuhane vrijednosti imovine, sakrivanja troškova pa i čitavih kredita. Kraj ove godine obilježio je i prijedlog nagodbe kojim bi u ljeto iduće godine trebala završiti izvanredna uprava. Protiv Ivice Todorića podignuta je optužnica, no on se zasad smjestio u Londonu, odakle je putem bloga javnost bombardirao svojim priopćenjima. 

Rekordna turistička sezona

Posljedice krize u Agrokoru ublažene su i zahvaljujući još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni. U prvih 11 mjeseci ove godine ostvareno je 18 milijuna dolazaka turista, što je 13 posto više nego lani, dok je broj noćenja porastao na 12 posto, na 101 milijun. 

Prihodi u turizmu iznosili su u 2016. godini ukupno oko 10 milijardi eura, što uključuje prihode i od stranih i od domaćih turista, a do kraja ove godine mogli bi se povećati za 5 do 7 posto u odnosu na te lanjske, poručio je nedavno ministar turizma Gari Cappelli.

Potrošnja potaknula rast BDP-a 

Osim turizma, podršku rastu BDP-a dala je i veća osobna potrošnja, nakon što je na početku godine provedena mini porezna reforma. Prosječna neto plaća u zemlji krajem godine iznosila je 5958 kuna, što je 4,4 posto više u odnosu na 2016. 

Nakon tri godine deflacije, u Hrvatsku se u 2017. vratila i inflacija koja se na godišnjoj razini kreće na razini od oko jedan posto, što je posljedica većeg uvoza i rasta cijena ključnih energenata poput nafte. 

Izlazak iz procedure prekomjernog deficita

Malo jači gospodarski rast, dobra turistička sezona, povoljni trendovi kod zaduženja i fiskalna konsolidacija, urodili su i izlaskom Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita Europske komisije. 

Hrvatska je u korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine.

Preporuka Komisije za izlazak Hrvatske iz procedure za deficit uslijedila je nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit od 0,8 posto BDP-a. Uz to, hrvatski javni dug pao je u 2016. prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a. Ove godine, pak, nastavljen je pad javnoga duga. Prema podacima Eurostata, na kraju drugog tromjesečja javni dug iznosio je 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto BDP-a.

Uskoro i viši kreditni rejting 

Pozitivni trendovi u javnim financijama i rast gospodarstva naveli su u ovoj godini rejting agencije na poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske. Sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard & Poor's i Moody's - i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada sve sa stabilnim izgledima. Viši rejting, prema ekonomistima, pitanje je trenutka. 

'Zabilježena su poboljšanja po pitanju kreditnog rejtinga, poboljšani su izgledi, što ukazuje da će se taj pozitivni trend u vezi percepcije rizičnosti države nastaviti i u 2018.. A to će rezultirati i poboljšanjem samog rejtinga', kazao je za Hinu Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. 

Hrvatska uvodi euro 

Premijer Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić krajem listopada predstavili su plan kojim Hrvatska kreće prema uvođenju eura 

Plenković je poručio da je Vladin plan da Hrvatska prvi korak prema uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam (ERM II), ostvari 2020. godine, kada i predsjeda Europskom unijom. Vlada ne želi licitirati s datumom ulaska u eurozonu, no započela je javna rasprava o uvođenju eura koja će, kako je kazao, poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

Arbitraža izgubljena, bitka za Inu se nastavlja 

Godina je započela s Inom pa je s najvećom domaćom naftnom kompanijom treba i zaključiti. Ovih dana Vlada je na adrese 18 međunarodnih financijskih institucija poslala ponude za posao savjetovanja oko preuzimanja Ine.

Što će od tog posla biti, tek predstoji vidjeti, no valjda podsjetiti na to da je u 2017. Vlada definitivno izgubila arbitražu pokrenutu na sudu u Švicarskoj na kojoj se trebalo dokazati da je MOL na temelju korupcije i dogovora s Ivom Sanaderom dobio upravljačka prava u Ini. 

Arbitraža je izgubljena u prosincu 2016., hrvatska žalba odbijena je u listopadu ove godine, a u 2018. možda nas očekuje i presuda arbitražnog suda u Washingtonu, gdje Mađari od Hrvatske traže dvije milijarde dolara zbog neizdvajanja plinskog biznisa iz Ine, koje je predviđeno dioničarskim ugovorom.