Prema podacima Eurostata u 2022. je u zemlje Europske unije doselilo 5,1 milijuna ljudi dok je istovremeno milijun ljudi emigriralo iz EU-a u vanjska odredišta. Hrvatska bilježi trend snažnog povećanja broja useljenika te je početkom prošle godine svaki deveti stanovnik bio stranog podrijetla
Priljev useljenika iz zemalja izvan EU-a više se nego udvostručio u usporedbi s procijenjenih 2,4 milijuna u 2021. Nasuprot tome, broj stanovnika Unije koji su iselili ostao je nepromijenjen. Procjenjuje se da je 2022. na razini Europske unije doselilo 11 useljenika iz zemalja izvan EU-a na tisuću stanovnika. U odnosu na broj rezidentnog stanovništva, Malta je zabilježila najveću stopu useljavanja u 2022. (66 imigranata na tisuću stanovnika), a slijede je Luksemburg (48) i Estonija (37).
vezane vijesti
Hrvatska se nalazi oko sredine s 15 doseljenika na tisuću stanovnika. Prema podacima Eurostata, u Hrvatsku je 2022. doselilo oko 57.972 ljudi dok je godinu ranije registrirano dvadesetak tisuća manje imigranata. Na suprotnoj strani, Slovačka je zabilježila najnižu stopu useljavanja, s jednim imigrantom na tisuću stanovnika, a slijede je Bugarska i Francuska, svaka sa šest useljenika na tisuću stanovnika.
Stanovništvo rođeno u inozemstvu
Najveći udjel stanovništva rođenog u inozemstvu imao je Luksemburg u kojem je početkom 2023. u ukupnoj populaciji živjelo više od polovice useljenika (50,4 posto). Slijedi Malta, u kojoj useljenici čine više od četvrtine stanovnika i Cipar s 22,7 postotnim udjelom stranaca u ukupnoj populaciji.
U Hrvatskoj je početkom 2023. živjelo 12,7 posto doseljenih osoba pri čemu ih je većina (86,7 posto) došla iz zemlja izvan EU-a. S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su u Poljskoj (2,5 posto), Bugarskoj (2,6 posto) i Rumunjskoj (2,8 posto). U apsolutnom smislu, najveći broj stanovnika rođenih u inozemstvu (iz ostalih zemalja EU-a i zemalja izvan EU-a) registriran je u Njemačkoj (16,5 milijuna ljudi), Francuskoj (8,9 milijuna) i Španjolskoj (8,2 milijuna).
U relativnom smislu, Luksemburg je imao daleko najveći udio stanovnika rođenih u drugoj zemlji EU, 33,2 posto, a slijede Cipar sa 10,6 posto i Austrija sa 9,5 posto. Najniži udio stanovnika rođenih u ostalim zemljama EU, ispod 1 posto, zabilježen je u Poljskoj (0,6 posto), Litvi (0,7 posto) i Bugarskoj (0,9 posto). Kada su u pitanju stanovnici rođeni u zemljama izvan EU, najveći udio je zabilježen na Malti (20,9 posto), a zatim u Luksemburgu (17,2 posto). Irska, Švedska i Estonija bilježe po 15,2 posto udjela. Najniži udio stanovnika koji nisu rođeni u EU zabilježen je u Slovačkoj (1 posto), Bugarskoj i Rumunjskoj (po 1,7 posto).
