Od ponedjeljka 4. rujna počinju se zaprimati zahtjevi za subvencionirane stambene kredite. Država je s deset banaka potpisala ugovore o kreditiranju te kamatne stope za kredite u eurima iznose od 3,04 do 3,75 posto, a za kredite u kunama od 3,35 do 3,75 posto
Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) svoje je ponude za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita dostavilo 11 banaka i jedna stambena štedionica, a ugovori su potpisani s deset banaka: Hrvatskom poštanskom bankom, Erste bankom, Podravskom bankom, OTP-om, Zagrebačkom bankom, PBZ-om, Splitskom, Raiffeisen i Karlovačkom bankom te Istarskom kreditnom bankom Umag.
Prosječne kamate bit će nešto više za kunske kredite u odnosu na one u eurima. Primjerice, eurski kredit kod HPB-a ide uz kamatu od 3,04 posto, dok kunski košta 3,61 posto.
Spomenuta kamata od 3,04 posto u HPB-u ujedno je najniža koja će se nuditi građanima. Najviše kamate drži Raiffeisen banka, koja će i kunske i eurske kredite plasirati uz kamatu od 3,75 posto. U dvije najveće banke, Zagrebačkoj i PBZ-u, kamate se kreću od 3,15 do 3,47 posto na eure te od 3,56 do 3,67 na kune.
Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućuje se građanima da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje kupnjom prvog stana ili kuće, odnosno kupnjom većeg stana ili kuće (uz uvjet da prodaju prvu nekretninu u roku od dvije godine).
Država će subvencionirati kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće maksimalne vrijednosti od 100.000 eura, čija cijena s PDV-om ne smije biti viša od 1500 eura po kvadratnom metru. Cijena može biti i viša, ali u tom slučaju razlika se neće subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Subvencija će u prve četiri godine pokrivati 50 posto rate kredita osobama mlađima od 45 godina koje prvi put rješavaju stambeno pitanje ili kupuju veći stan zbog povećanja obitelji.