Hrvatskoj poljoprivredi i proizvođačima će nakon ulaska u EU biti raspoloživo 800 milijuna eura godišnje, što je gotovo 50 posto više nego što se iz proračuna ove i prethodnih godina ulagalo u poljoprivredu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić otvarajući danas u Opatiji 5. konferenciju o kakvoći i sigurnosti hrane.
Govoreći o pregovorima s EU i o zaštiti interesa hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije i poljoprivrede, Mikolčić je podsjetio da su do sada uspješno zatvorena poglavlja 11.(poljoprivreda i ruralni razvitak) i 12. (sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) te da se očekuje zatvaranje 13. poglavlja (ribarstvo).
Hrvatska će vjerojatno početkom 2013. postati članica EU, nakon ulaska u EU neće ostati na zatečenoj razini i bit će prostora za razvoj ambicioznih, istaknuo je uz ostalo Mikolčić otvarajući dvodnevnu konferenciju koja je okupila oko 200 predstavnika mjerodavnih tijela i poslovnog sektora.
Osvrćući se na ostvarena mjerila u 12. poglavlju, koje obuhvaća sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, Mikolčić je uz ostalo naveo da je donesen nacionalni program za unaprjeđenje objekata za proizvode životinjskog podrijetla i objekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi.
Objekti su kategorizirani, 735 ih je sukladno propisima EU, 214 nije. Objekti koji nisu sukladni mogu poslovati u nacionalnim okvirima ili na tržištima trećih zemalja, a prijelazno razdoblje traje do kraja 2015.
Ispunjeno je i drugo mjerilo uspostave sustava službenih kontrola životinja i hrane životinjskog podrijetla, pa je preuzeto 518 propisa i promijenjen sustav laboratorija.
Službeno akreditiranih laboratorija je 16, a tri su referentna laboratorija. Od 124 veterinarske organizacije, 40 ih je u postupku akreditacije, 80 ih nije ni započelo taj proces, jedna je u postupku zaključenja ugovora, a i u tom dijelu predviđeno je prijelazno razdoblje.
Ostvareni su i uvjeti iz mjerila uspostave i razvoja odgovarajuće administrativne strukture.
Mikolčić je ocijenio da Hrvatska može osigurati visoku razinu zaštite ljudi i interesa potrošača te da se sloboda kretanja robe u EU može postići samo ako se zahtjevi u području sigurnosti hrane ne razlikuju u svim članicama EU.
Proces donošenja odluka u području sigurnosti hrane znanstveno je utemeljen te da je u svrhu učinkovitosti sustava sigurnosti hrane potrebno jasno definirati sve, od proizvođača do potrošača. Proizvođači imaju primarnu odgovornost, nadležna tijela prate i potiču na odgovornost, a potrošači moraju znati da su odgovorni za pravilno čuvanje i pohranjivanje hrane, rekao je Mikolčić.
Sudionici 5. konferencije o kakvoći i sigurnosti hrane tijekom dvodnevnog skupa razgovarat će o službenim kontrolama hrane, o rizicima iz hrane, biološkim opasnostima u hrani, analitičkim laboratorijima i drugim temama.
