Kolika je točno šteta koju su u prošlotjednoj poplavi pretrpjeli slavonski poljoprivrednici, znat će se u srijedu, nakon što komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda obiđu sve poplavom pogođene oranice. Iako se kalkulira da je šteta veća od milijardu kuna, seljaci su odlučili ne podizati cijenu pšenice te ostaju kod cijene od 1,20 kn za kilogram, no zahtijevaju da im se uz to isplati i kompletan poticaj i naknada štete
'Cijena od 1,20 kn po kilogramu pšenice neće niti približno pokriti troškove poljoprivrednika, a pribrojimo li i novonastalu štetu, gubitke ne bi pokrila niti cijena od 2 kn po kilogramu. Odlučili smo stoga ostati kod prvobitne tražene cijene od 1,20 kn, jer bi veća cijena pšenice pokrenula daljnja poskupljenja pekarskih proizvoda, što bi, uz postojeći udar na seljake, bio i direktan udar na standard svih hrvatskih građana. Tražit ćemo i da nam se isplati puni iznos poticaja od 2250 kn po hektaru te odšteta od 1500 kuna po hektaru', rekao nam je Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje.
Prinos je na poljima zasijanim pšenicom smanjen za oko 40 do 50 posto, a na poljima koja su potpuno pod vodom pšenica je u potpunosti uništena. Urod će dodatno smanjiti i naglo otopljenje, koje na vlažnoj zemlji stvara plodno tlo za razvoj raznih bolesti protiv kojih pšenica sada ne može biti tretirana jer je klasala.
Kako doznajemo od predsjednika Koordinacije seljačkih udruga, pomoć seljacima ponudila je samo Vlada. Vrijeme će pak pokazati hoće li svoja obećanja i ostvariti ili će se ponoviti scenarij od prije tri godine, kada su, nakon poplava, umjesto obećanih 1.500 kn odštete po hektaru seljaci dobili tek 400 kuna, a Dukić tvrdi da je bilo i slučajeva kada je seljacima isplaćen 100 puta manji iznos od obećanog, pa im je na račune, umjesto 1.500 kuna, stiglo tek 15 kn odštete po hektaru.
Ulaganja po jednom hektaru zemlje u kompleksu su oko 7.000 kuna, a za usitnjene parcele i do 9.000 kuna. Poljoprivrednik koji je pod pšenicom imao zasijanih 100 hektara, pretrpio je uslijed poplave štetu od 500.000 kuna. Ipak, Koordinacija seljačkih udruga Slavonije i Baranje složila se sa zahtjevom ministra Čobankovića da štete od poplava ne treba preuveličavati.
'Stanje štete mora se prikazati realno, jer nisu svi dijelovi Slavonije bili jednako pogođeni poplavom. Apeliram na poljoprivrednike koji su pretrpjeli manje štete od 20 posto, da ih tako i iskažu, umjesto da ih preuveličavaju na primjerice 50 posto. Naime, ima jako mnogo gospodarstava gdje su stradali i objekti i stoka i usjevi i nepošteno je i krajnje nehumano da se bilo tko naplaćuje preko tih žrtava', zaključio je Dukić, koji kao glavnog krivca za ovako velike posljedice obilnih kiša proziva Hrvatske vode.
KANALI NISU ČIŠĆENI 30 GODINA
'Protok vode je smanjen jer kanali nisu održavani niti čišćeni 30-ak godina, iako poljoprivrednici redovito plaćaju naknadu za slivne vode, koja se obračunava po prihodu. Seljak čak ne može dobiti potvrdu od općine za produžetak zakupa zemlje, ukoliko uredno ne podmiri sve račune Hrvatskim vodama', kaže Dukić te zahtijeva da se od Hrvatskih voda ubuduće zatraži da svoj posao obavljaju jednako savjesno kao što šalju račune.
