Hrvatska udruga poslodavaca uoči sastanka u petak sa socijalnim partnerima u vezi sa Zakonom o minimalnoj plaći upozorava da će i najmanji rast visine minimalne plaće imati za posljedicu ubrzanje pada broja zaposlenih u radno intenzivnim sektorima te gubitak svih 80.000 radnih mjesta koja primaju minimalnu naknadu za rad u roku od dvije godine.
Unatoč tome minimalac će od 1. siječnja iduće godine rasti. Neznatno za radnike, previše za poslodavce, piše Poslovni dnevnik
Pregovori o minimalnoj plaći traju već tri mjeseca, a još se licitira iznosom budućeg minimalca. Sindikati traže minimalac od 3080 kuna, Vlada im nudi 2977 kuna, a poslodavcima je svaka lipa previše.
'Glavni je prijepor socijalnih partnera kriterij za utvrđivanje minimalne plaće. Mi predlažemo da se prag rizika od siromaštva pomnoži s prosječnim brojem članova kućanstva prema posljednjem popisu stanovništva te podijeli s omjerom ukupnog broja stanovništva i aktivnog stanovništva', napominje anonimni izvor u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Jedan od prijedloga poslodavaca je da se umjesto dosadašnjeg udjela od 36 posto u isplaćenim plaćama svih zaposlenih udio minimalne plaće poveća na 50 posto prosječno isplaćene plaće u realnom sektoru, koja iznosi 4676 kuna neto. 'Time bi se Hrvatska svrstala među zemlje EU s najvišim udjelom minimalne plaće u prosječnoj plaći. Ako plaće u privatnom sektoru rastu, raste i visina minimalne plaće. Visina minimalne plaće u tom je smislu povezana s visinom plaća u poslovnom sektoru', poručuju iz HUP-a.
HUP se zalaže i da Vlada usporedo s novim zakonom donese i odluku o izuzeću od plaćanja doprinosa za obvezno socijalno osiguranje u pojedinim radno intenzivnim područjima, a prema neslužbenim najavama ta će izuzeća imati sigurno tekstilna i drvna industrija. Podsjetimo, Hrvatska je među jedanaest europskih zemalja s najnižom minimalnom plaćom. Posljednje tri godine ona uopće nije rasla i još iznosi 2814 kuna bruto. Naime, zakonom je predviđeno da se samo za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009. godine minimalna plaća određuje kao udio u prosječnoj bruto plaći ostvarenoj u prethodnoj godini, a povećanje minimalne plaće za sljedeća razdoblja veže se uz rast BDP-a. Budući da je od 2009. godine BDP u padu, minimalac nije rastao, pa tako udio minimalne plaće u prosječnoj sada iznosi 36 posto, a ne 39 posto kao 2009. godine.
Minimalna plaća bi iz perspektive poduzetništva trebala reflektirati stanje i trendove hrvatskoga gospodarstva, koje prolazi četvrtu godinu recesije i izloženo je znatnim vanjskim rizicima, što se očekuje i u idućem razdoblju. HUP stoga smatra, poručuju, da je nužno napraviti balans između ekonomskih i neekonomskih kriterija u izračunu minimalne plaće.
Kako kaže Mladen Novosel, sindikati neće pristati na ništa manje od 3080 kuna bruto. 'Poslodavci su na naš prijedlog ponudili svoj koji je samo 40 kuna manji, što je čista demagogija, a Vlada nudi najmanje 2977 kuna', kaže Novosel. Cilj je sindikata da minimalac iznosi 50 posto prosječne plaće, a HUP-ovim prijedlogom doći će tek na 40 posto.
