Naime, Porezna i Carinska uprava su podatke o nadzornim aktivnostima objavile u priopćenju na svojim internet stranicama, odgovarajući time i na neke pojedinačne slučajeve koji se u zadnje vrijeme iznose u javnosti. Smatraju, naime, da se ti pojedinačni slučajevi u kojima se provode nadzori "prikazuju jednostrano, neobjektivno i paušalno, odnosno isključivo iz pozicija poreznih obveznika koji su teško kršili porezne propise".

Tako navode da je u 2018. u odnosu na 2017. iznos fiskaliziranih računa povećan za 13,6 milijardi kuna, ili za osam posto, a u 2019. u odnosu na godinu prije za 11,6 milijardi kuna, odnosno za šest posto. Taj je trend nastavljen i u ovoj godini - u siječnju je u odnosu na isti lanjskim mjesec iznos fiskaliziranih računa povećan za 1,1 milijardu kuna, odnosno za devet posto.

Ti su trendovi rezultat između ostalog i nadzornih aktivnosti, tvrde iz Porezne i Carinske uprave, uz podatak da je u 2018. i 2019. ukupno proveden 39.051 nadzor u području fiskalizacije. Pritom je u više od polovine odnosno u 20.601 nadzoru (53 posto) utvrđena nepravilnost, izrečene su 603 mjere zabrane obavljanja djelatnosti i izdano je 10.129 prekršajnih naloga.

Načelo oportuniteta, kada se ne provodi sankcioniranje, nego se djeluje edukativno, primjenjeno je u gotovo četvrtini slučajeva odnosno u njih 5.224 (približno 25 posto).  Tijekom 2019. u postupcima nadzora fiskalizacije oduzeto je 6,7 milijuna kuna nezakonito stečene imovinske koristi (institut uveden izmjenama Općeg poreznog zakona koji se primjenjuje od 2019. godine).

Podaci za siječanj ove godine pokazuju da je u prvom mjesecu provedeno 1.107 nadzora u području fiskalizacije od čega su u gotovo dvije trećine odnosno u 728 nadzora (66 posto) utvrđene nepravilnosti. Izrečeno je 13 mjera zabrane obavljanja djelatnosti, izdano 406 prekršajnih naloga, a u nadzoru je oduzeto 606.548 kuna nezakonito stečene imovinske koristi, podaci su Porezne i Carinske uprave.

Pritom tvrde da se u tim nadzorima "nije radilo o minornim ili formalnim pogreškama obveznika, kao što se to pogrešno i paušalno sugerira u javnosti, nego o evidentnom i dokazanom kršenju poreznih propisa s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi".

Kako nadalje navode, nadzori u području fiskalizacije provode se ciljano, a kao rezultat prethodno provedene analize rizika i pripreme provedbe nadzornih aktivnosti sustavnim praćenjem evidentiranih prometa.

"Dakle, opservacija prakse poslovanja obveznika je osnova za provedbu neposrednog nadzora, pri čemu se upravo takvim nadzornim postupanjem uredni porezni obveznici niti na koji način ne opterećuju poreznim nadzorima", poručuju. 

Kao nadzorne metode koje se pritom primjenjuju navode, primjerice, izviđanje, opserviranje objekata, aktivnu i smislenu uporabu IT sustava fiskalizacije u realnom vremenu, opažanje i evidentiranje neizdavanje računa i dr., "a sve kako bi se otkrili porezni obveznici koji evidentno i sustavno krše porezne propise s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi".

"Stoga se niti u kojem slučaju ne može govoriti o bilo kakvoj 'poreznoj presiji', kako se to zlonamjerno ističe u dijelu javnosti te što se potencira upravo od samih prekršitelja koji time pokušavaju izbjeći odgovornost i naplatu dužnih poreznih davanja zbog počinjenih poreznih prijevara. Cilj nadzora u području fiskalizacije nikako nije otkrivanje manjih ili formalnih povreda, nego teških poreznih prijevara i posljedično jačanje položaja obveznika koji uredno ispunjavaju svoje obveze i kojima izravno konkuriraju oni obveznici koji postupaju nezakonito i ne izdaju račune", ističu iz Porezne i Carinske uprave.​

U priopćenju uz ostalo napominju i kako na svojim internet stranicama objavljuju priopćenja o planiranim nadzornim aktivnostima za iduće razdoblje, kao i djelatnostima koje će biti intenzivnije obuhvaćene nadzorom, a ta priopćenja dostavljaju Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca.