Hrvatski građani koji uz redovne prihode od stalnog zaposlenja ostvaruju prihode od honorarnog rada, ubuduće će morati podnositi godišnju poreznu prijavu, jedna je od novina predloženih u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.

Prema dosadašnjim odredbama, građani koji su osim prihoda od samostalnog rada ostvarivali dodatne prihode od povremenih ili sporednih djelatnosti, nisu morali podnositi godišnju poreznu prijavu. Mogli su to učiniti dobrovoljno, ako su procijenili da će korištenjem poreznih olakšica ostvariti povrat poreza. Međutim, nakon što je većina poreznih olakšica ukinuta, rijetko kome se isplatilo podnositi godišnju prijavu.

Sada su poreznici odlučili promijeniti pravila igre. Uz opravdanje da je došlo do promjena na tržištu rada, odlučili su sve oblike rada jednako oporezivati.

'Budući da je došlo do izmjene na tržištu rada, kako samih propisa kojima se uređuje radno-pravna tematika, tako i trenda zapošljavanja, te sve više kompanija pribjegava 'outsourcingu' sporednih poslovnih funkcija te se fizičke osobe zapošljavaju samo privremeno od projekta do projekta ili prema kratkoročnim potrebama na ugovor o djelu i sl., javila se potreba da se izjednači postupak oporezivanja svih primitaka koji se ostvari vlastitim radom neovisno o pravnom odnosu između isplatitelja i osobe koja je rad obavila', navodi Ministarstvo financija u obrazloženju predloženih zakonskih izmjena.

Drugim riječima, Ministarstvo je odlučilo da se honorarni rad potpuno izjednači u poreznom tretmanu s nesamostalnim radom. To znači da će se progresivne stope oporezivanja od 12%, 15% i 40%, koje su se do sada primjenjivale samo na oporezivanje plaća (nesamostalni rad), primjenjivati na sve prihode od rada.

Do sada su se primici od honorarnih poslova (primjerice profesionalne djelatnosti umjetnika, novinara i sportaša), koji su ostvarivani kao drugi dohodak, oporezivali po stopi od 25% i porezni obveznici po toj osnovi nisu bili obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Ubuduće će svi koji 'zarađuju sa strane' morati podnositi poreznu prijavu u kojoj će se zbrajati svi dohoci od rada i oporezivati progresivnim poreznim stopama od 12 do 40 posto.

U praksi, to znači da će veliki dio poreznih obveznika iz te kategorije morati platiti dodatni porez na prihod. Naime, nakon zadnjih izmjena, spuštene su granice poreznih razreda tako da se poreznom stopom od 25 posto oporezuju mjesečni dohoci od 2.200 do 8.800 kuna, a najvišom stopom od 40 posto dohoci iznad 8.800 kuna.

Tako će se na dodatnom udaru poreznika naći zbirni prihodi od rada koji prelaze oporezivu granicu od 8.800 kuna. Radi se o prihodima tek nešto većim od prosječne bruto plaće.

Nova pravila oporezivanja dohotka trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2014., a primjenjivala bi se od 2015. godine kada će se podnositi porezne prijave za 2014. godinu. Kako bi novi zakon bio što efikasniji ugrađena je i odredba kojom se poreznoj upravi omogućava da bez vremenskog ograničenja pokrene obnovu postupka u roku od 30 dana, ako naknadno utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati, a kojeg nije iskazao u godiš njoj poreznoj prijavi.